Europska unija priprema planove kojima želi nagraditi Srbiju za ublažavanje spornih zakona, s ciljem da motivira Beograd na zaustavljanje demokratskog nazadovanja.

Skupština Srbije prošle je sedmice izglasala ublažavanje pravnih propisa za koje su međunarodni stručnjaci upozoravali da narušavaju neovisnost pravosuđa i slabe borbu protiv organiziranog kriminala. Četiri neimenovana dužnosnika potvrdila su za POLITICO da Europska komisija sada traži načine kako potaknuti Srbiju na nastavak reformi i sprječavanje kršenja preuzetih obveza.

Međutim, ti će planovi biti odgođeni jer je srpski predsjednik Aleksandar Vučić tijekom vikenda najavio ostavku i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, što tajming ove odluke čini politički osjetljivim.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz sastali su se s Vučićem ranije ovog mjeseca na samitu u Crnoj Gori.

Tada se razgovaralo o mogućnosti da Beograd bude ‘nagrađen‘ ako napravi zaokret u pogledu zakona nespojivih s članstvom u EU.

Vijeće Europe (odnosno Venecijanska komisija) i EU ranije su upozoravali da bi sporni zakoni mogli dovesti do smjene tužitelja za organizirani kriminal i gušenja istraga o korupciji. Zakoni su ublaženi nakon glasanja u parlamentu u četvrtak, a povjerenica za proširenje Marta Kos već je u petak s predsjednikom Skupštine razgovarala o idućim koracima Srbije na europskom putu. 

- Postoji opći osjećaj da ne bismo trebali potpuno ‘izgubiti‘ Srbiju”, izjavio je jedan od dužnosnika, naglasivši važnost zadržavanja zemlje u pristupnom procesu iako njezino članstvo nije na vidiku.

Vučićev manevar s izborima

Vučić je na skupu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) najavio povlačenje s dužnosti predsjednika, iako mu je drugi i posljednji mandat trebao isteći 2027. godine.

Unatoč dugotrajnim prosvjedima i nezadovoljstvu javnosti zbog optužbi za korupciju, očekuje se da će se Vučić kandidirati za funkciju premijera.

Glavna glasnogovornica Komisije, Paula Pinho, izjavila je u ponedjeljak kako još uvijek nije jasno tko će biti kandidati na predstojećim izborima.

EU upozorava na uvjetovanje novca

Srbija je kandidat za članstvo od 2012. godine, ali je nedavno upozorena da bi mogla izgubiti više od milijardu eura financiranja zbog bliskih odnosa s Rusijom i urušavanja demokracije.

EU je najveći donator Srbije s više od 586 miliona eura bespovratnih sredstava (2021. – 2024.), uz dostupnih dodatnih 1,5 milijardi eura koji ovise o reformama. Prema podacima srpske vlade, zemlja je od 2000. godine od EU primila više od 7 milijardi eura pomoći i investicija.

Srbija sada želi otvoriti treći pregovarački klaster koji obuhvaća konkurentnost i gospodarski rast, što se smatra ‘manje osjetljivim‘ područjem. Srpski veleposlanik pri EU i glavni pregovarač, Danijel Apostolović, istaknuo je da bi otvaranje Klastera 3 označilo prekretnicu i izlazak iz začaranog kruga. 

Iako Komisija već pet godina preporučuje otvaranje ovog klastera, za to je potreban jednoglasan pristanak svih članica.

Diplomati iz dviju država članica koje su skeptične prema napretku Srbije upozoravaju da je otvaranje malo vjerojatno.

- Ispravljanje štete koju ste sami napravili tek je minimum, to ne može biti dovoljno za nagradu, poručio je jedan od diplomata, prenosi Politico.