Magnezij je važan za stvaranje energije, zdravlje kostiju, srca i mozga, a nedovoljan unos može se povezati s umorom, grčevima i lošijim snom.

Magnezij učestvuje u stotinama procesa u organizmu, uključujući rad srca, kostiju i mozga, te pretvaranje hrane u energiju. Preporučeni dnevni unos za žene od 19 do 30 godina iznosi 310 mg, a od 31. godine 320 mg, dok je za muškarce od 19 do 30 godina preporuka 400 mg, a nakon 31. godine 420 mg.

Nizak unos povezuje se s dijabetesom, osteoporozom, migrenama i srčanim bolestima, iako je stvarni deficit kod inače zdravih odraslih osoba relativno rijedak.

Među znakovima koji mogu upućivati na nedovoljan unos navode se:

- teškoće tokom treninga,

- promjene raspoloženja,

- grčevi,

- tremor i trzaji mišića,

- stalni umor,

- povišen krvni pritisak,

- slabiji san,

- promjene u srčanom ritmu,

- slabije kosti i

- poteškoće s koncentracijom.

Mnogi od ovih simptoma mogu imati i druge uzroke. Kod neredovnog srčanog ritma, bolova u prsima, otežanog disanja, nesvjestice ili drugih naglih i teških simptoma savjetuje se hitno javljanje ljekaru.

Unos magnezija može se povećati kroz hranu poput sjemenki bundeve i chije, badema, špinata, indijskih oraščića, kikirikija i sojinog mlijeka.

Kao praktični prijedlozi navode se dodavanje orašastih plodova i sjemenki u salate ili jogurt, izbor zdjele s grahom i povrćem umjesto mesa, manja porcija tamne čokolade s orašastim plodovima te zamjena rafiniranog hljeba i tjestenine integralnim varijantama.

Raznovrsna ishrana s cjelovitim žitaricama, mliječnim proizvodima, voćem, povrćem, orašastim plodovima, sjemenkama i mahunarkama može pomoći da se unese dovoljno magnezija.