Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegov uži politički krug navodno sve ozbiljnije razmatraju mogućnost održavanja predsjedničkih izbora već ove jeseni. No takav plan, piše Ukrajinska pravda, ima dvije velike prepreke: bivšeg vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske Valerija Zalužnog i šefa predsjednikova ureda Kirila Budanova.

Prema tvrdnjama ukrajinskog portala, sredinom lipnja u jednoj državnoj rezidenciji nedaleko od Kijeva održan je zatvoren sastanak najužeg kruga vlasti. Tema službeno nije bila objavljena, ali se, prema izvorima Ukrajinske pravde, posljednji i najvažniji dio razgovora odnosio upravo na izbore, rejtinge i moguće političke dogovore za razdoblje nakon rata ili u slučaju otvaranja prostora za glasanje.

Tajni sastanak blizu Kijeva

Na sastanku su, prema pisanju Ukrajinske pravde, bili Zelenski, Budanov, David Arahamija, Mihajlo Fedorov, Rustem Umerov i još nekoliko ključnih ljudi iz predsjednikova okruženja.

Razgovor se, navodi list, sveo na tri pitanja: treba li uopće ići na izbore, kada bi ih se moglo održati te tko bi se mogao pojaviti kao kandidat.

Takva rasprava pokazuje da se u vrhu vlasti ponovno počinje ozbiljno razmišljati o političkoj arhitekturi nakon aktualne faze rata. No izbori u Ukrajini i dalje su iznimno osjetljiva tema, i zbog sigurnosne situacije i zbog mogućeg unutarnjeg političkog raskola.

Rejting Zelenskog ponovno raste

Prema internim anketama na koje se poziva Ukrajinska pravda, rejting Zelenskog nakon duljeg pada ponovno bilježi rast. U prvom krugu predsjedničkih izbora, prema tim podacima, aktualni predsjednik mogao bi računati na oko trećinu potpore među biračima koji su se već odlučili.

Iza njega bi bio Valerij Zalužni, sada ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenoj Kraljevini, dok bi treći bio Budanov, čija popularnost također raste.

No za Zelenskog je problem drugi krug. Prema modelima koje navodi Ukrajinska pravda, protiv Budanova bi mogao pobijediti tek tijesno, u granicama statističke pogreške, dok bi u srazu sa Zalužnim trenutačno gubio. Drugim riječima, aktualni predsjednik možda ima politički zamah, ali nema jamstvo pobjede.

Budanov ne govori ni ‘da’ ni ‘ne’

Jedan od ciljeva razgovora, prema izvorima lista, bio je procijeniti može li se Budanova uvjeriti da ne bude predsjednički kandidat.

U dijelu predsjednikova kruga navodno se razmatra scenarij prema kojem bi Zelenski išao po novi mandat, dok bi Budanov nakon parlamentarnih izbora mogao preuzeti jednu od najvažnijih državnih funkcija, primjerice mjesto predsjednika parlamenta.

Takva bi konstrukcija Budanovu omogućila da izgradi političku moć i ostane u igri za budućnost, a da se istodobno izbjegne izravan sukob s predsjednikom. No prema Ukrajinskoj pravdi, Budanov za sada ne daje jasan odgovor. Ne govori ni da ulazi u utrku ni da od nje odustaje, već si ostavlja prostor za manevar.

Zalužni je, čini se, puno izravniji

Drugi, i za Zelenskog veći problem, jest Valerij Zalužni. Popularni bivši vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske i dalje ima snažan politički kapital, iako se nakon odlaska s vojne dužnosti nalazi na diplomatskoj funkciji u Londonu.

Ukrajinska pravda piše da ga je Zelenski pozvao u Kijev na razgovor. Formalni povod bila je situacija u Ujedinjenoj Kraljevini, važnom ukrajinskom savezniku, no stvarna tema navodno su vrlo brzo postali izbori.

Prema izvorima lista, Zelenski je Zalužnog izravno pitao bi li se kandidirao ako izbori budu održani najesen. Zalužni je, navodno, odgovorio: “Da. Kandidirat ću se.”

Nakon toga su ga, prema istom izvoru, pokušali odgovoriti i drugi predstavnici vlasti, upozoravajući na opasnost političkog sukoba, podjela u društvu i štete za državu. No Zalužni, tvrdi Ukrajinska pravda, nije promijenio stav.

Strah od podjela usred rata

Za Zelenskog i njegov tim najveći rizik nije samo mogućnost poraza, nego i karakter kampanje. Izravni sukob s jednim od najpopularnijih ratnih zapovjednika mogao bi otvoriti duboke podjele u zemlji koja je i dalje u ratu.

Zalužni je, prema izvorima Ukrajinske pravde, pokušao objasniti da nikada nije težio političkoj karijeri, ali da velik broj ljudi u njega polaže nade. Zbog toga bi, navodno, teško mogao objasniti zašto bi odbio povjerenje koje uživa u dijelu javnosti.

Upravo taj argument čini ga posebno nezgodnim protivnikom. Zalužni nije klasični stranački političar, nego figura čiji autoritet proizlazi iz rata, vojske i percepcije javnosti da je jedan od simbola ukrajinskog otpora.

Treći kandidat kao neočekivani dobitnik?

Ukrajinska pravda zaključuje da bi se plan o jesenskim izborima, ako je doista postojao kao brza politička operacija, sada mogao pretvoriti u dugotrajno nadmudrivanje.

Zelenski ima razlog razmišljati o izborima dok mu rejting raste, a ratna situacija stvara povoljniju atmosferu za vlast. No ako u utrku uđu i Zalužni i Budanov, predsjednički izbori postaju znatno nepredvidljiviji.

Paradoks je u tome da nijedan od ključnih aktera ne želi prerano odustati od svoje šanse. Ako se dvojica popularnih vojnih figura međusobno počnu natjecati za isti dio biračkog tijela, moglo bi se otvoriti mjesto i za nekog trećeg kandidata.