Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da NATO prolazi kroz period duboke transformacije, ističući da bi predstojeći samit u Ankari mogao označiti početak nove faze razvoja Saveza, uključujući promjene u raspodjeli sigurnosnih obaveza i redefiniranje strateških prioriteta.

U intervjuu za CNN Türk, Fidan je rekao da se dugogodišnji sigurnosni model, u kojem su Sjedinjene Američke Države imale dominantnu ulogu, postepeno mijenja.

Prema njegovim riječima, evropske članice NATO-a sve više preuzimaju odgovornost za vlastitu odbranu i nastoje smanjiti zavisnost od Washingtona. On je naveo i da se razmatra povećanje izdvajanja za odbranu na nivo od 5 posto BDP-a.

Fidan je dodao da unutar NATO-a postoje različite interesne grupacije, uključujući SAD, države Evropske unije i ostale članice, te da će samit u Ankari biti ključan za njihovo usklađivanje.

„Ankara bi mogla postati mjesto gdje će se oblikovati koncept ‘NATO 3.0’“, rekao je, sugerišući da će novi okvir uključivati i veću integraciju industrijskih kapaciteta i strateškog planiranja.

Govoreći o budućnosti Saveza, ocijenio je da bi samit mogao donijeti koncept koji je nazvao „NATO 3.0“, u kojem bi, po prvi put, i odbrambena industrija bila formalno integrisana u strukture Alijanse.

Fidan je istakao da Turska nastoji igrati aktivnu ulogu u različitim regionima, uključujući Bliski istok, Kavkaz, Balkan i Afriku, te da se fokus zadržava na ekonomskom razvoju uprkos sigurnosnim izazovima poput terorizma i političkih kriza.

Odnosi sa SAD i Rusijom

Govoreći o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, naveo je da oni prolaze kroz promjenjivu fazu, ali da postoji volja za rješavanje spornih pitanja, uključujući sankcije i vojnu saradnju. Naglasio je značaj dijaloga između predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i Donalda Trumpa u jačanju bilateralnih odnosa.

Fidan je također rekao da Turska vodi aktivnu diplomatiju i prema Rusiji, s ciljem smanjenja tenzija i doprinosa okončanju rata u Ukrajini.

U vezi s Evropskom unijom, ukazao je na potrebu modernizacije carinske unije i liberalizacije viznog režima za turske građane, uz upozorenje da rastući protekcionizam može usporiti ekonomski razvoj.

Posebno je naglasio da će naredni period donijeti i saradnju i konkurenciju u oblasti odbrambene industrije, ističući da je prilagođavanje novim sigurnosnim izazovima ključno za budućnost.

Globalne posljedice

Govoreći o Izraelu, Fidan je rekao da ta država predstavlja „problem cijelog svijeta“, tvrdeći da njene politike imaju globalne posljedice i da ih međunarodna zajednica više ne može ignorisati.

„Problem s Izraelom nije samo naš problem. Izrael je problem cijelog svijeta. I tako ga treba i razumjeti“, rekao je Fidan.

„Izrael nije samo problem Turske. To nije samo pitanje našeg predsjednika. Da, naš predsjednik otvoreno govori da je ono što Izrael radi pogrešno. To je druga stvar.“

Odnosi sa Sirijom

Komentarisao je i odnose sa SAD u kontekstu Sirije, navodeći da je promjena američke politike tokom administracije Baracka Obame dovela do neslaganja, posebno zbog podrške YPG-u, što je Ankara smatrala sigurnosnom prijetnjom. Dodao je da su neke politike kasnije revidirane.

Osvrnuo se i na odbrambenu saradnju i sankcije, uključujući CAATSA mjere i pitanje programa F-35, naglašavajući da Turska radi na njihovom ukidanju i normalizaciji vojne saradnje sa SAD.

Fidan je zaključio da ne postoji fundamentalni razlog za loše odnose između Turske i SAD te da se većina nesuglasica može riješiti dijalogom, uz nastavak regionalnih inicijativa koje uključuju više država, s ciljem jačanja stabilnosti i saradnje.