Lepa Brena bila je jedno od najvećih muzičkih imena bivše države. Rođena kao Fahreta Jahić, nadimak Brena dobila je još u srednjoj školi, a početkom osamdesetih, nakon nastupa u emisiji poznatog voditelja Minimaksa, njezina karijera krenula je silovitom brzinom, piše Dnevno.hr.

U godinama koje su uslijedile postala je regionalni fenomen, prodavala albume u milionskim tiražima, punila dvorane i stadione te snimala filmove “Hajde da se volimo”, zbog kojih se svojedobno čekalo u redovima ispred kina. Međutim, njena popularnost, naročito u Hrvatskoj, s vremenom je dobila i drugu, mnogo osjetljiviju dimenziju.

Naime, Breni se godinama spočitava nastup pred srpskom vojskom tijekom 1993. godine. Upravo zbog toga dio javnosti i danas burno reagira na njezine nastupe u Hrvatskoj, a pitanje se ponovno otvorilo i kada je najavljen koncert u okolici Karlovca. Koncert je prvotno trebao biti održan u karlovačkoj dvorani Mladosti, no premješten je na nogometno igralište u Krnjaku, dvadesetak kilometara od grada.

‘Svašta se priča’

U javnosti se tada govorilo da je premještanje povezano s pritiskom boraca i dijela javnosti. Brena je, međutim, tvrdila da se nije radilo o političkim razlozima, nego o tehničkim uvjetima. “Svašta se priča, no meni je uvijek važna istina. Želim istaći da u Karlovcu zaista nemamo nikakvih političkih problema, čak i grad Karlovac i cijela županija maksimalno su nam izašli ususret sa svom infrastrukturom”, rekla je tada, pisao je Večernji 2014. godine.

“Koncert nije u sportskoj dvorani isključivo zbog tehničkih problema, a svi koji dođu u Krnjak vidjet će da se taj spektakl ne bi mogao izvesti u dvorani zbog tehničkih ograničenja. A meni je svejedno gdje nastupam, važna mi je samo publika”, otkrila je. Dodala je i da u njenim pjesmama nema poruka koje bi ikoga trebale vrijeđati.

Na pitanje o nastupu iz ratne 1993. godine, koji joj se i danas često zamjera, pjevačica je ponovila svoje objašnjenje i ocijenila da je tada pokušavala zaštititi porodicu.

“Ni danas ne znam o čemu se radi. Ako je nekome nešto iz tog perioda smetalo, trebao je dobro provjeriti što se zapravo tada dogodilo. Bezbroj puta sam već rekla da sam išla spasiti svojeg oca i sačuvati svoju porodicu”, nastavila je.

‘Za vrijeme rata su isplivali neki’

Potom je dodala kako smatra da se društva ne bi trebala neprestano vraćati u prošlost.

“Uostalom, nešto se dogodilo i 1941. i 1945., ljudi su svašta prolazili, postoje brojne tragične sudbine, ali da li trebamo živjeti u 1941. i 1945.?”, dodaje. Brena je u razgovoru govorila i o tome kako se tokom rata povukla iz javnosti te kako je sebe doživljavala izvan nacionalnih podjela koje su tada dominirale prostorom bivše države.

“Oduvijek sam bila jugoslavenska pjevačica porijeklom iz Bosne i Hercegovine, rođena u Tuzli, živjela u Brčkom, a udala se u Beograd. Tada mi je bilo najvažnije da sam se udala za nekoga koga sam voljela i koga i sada volim, cijenim i poštujem”, otkrila je tada. Posebno je istakla kako smatra da muzika ne bi trebala biti prostor političkih i nacionalnih podjela.

“A za vrijeme rata su isplivali neki nacionalni pjevači koji su mahali svojim nacionalnim ili vjerskim identitetom. Svaki čovjek koji se bavi umjetnošću treba biti umjetnik, a njegov nacionalni identitet ne smije biti u prvom planu”, započela je.

“S obzirom na to da sam učenica pjevača koji su u Jugoslaviji bili klasa, počevši od Josipe Lisac, Tereze Kesovije, Miše Kovača, Arsena i Gabi, Meri Cetinić, Kiće Slabinca, iz Sarajeva čitava plejade pjevača…, u to vrijeme se nikada niko nije isticao ni po čemu drugom osim po muzici. Muzika je tu da spaja ljude i to je bit cijele priče”, zaključila je pjevačica.