Pokušaj Evropske komisije da pogura srbijanski pristupni proces prema članstvu u Evropskoj uniji vjerovatno neće dobiti potrebnu potporu država članica, što dodatno razotkriva sve dublje podjele unutar Unije oko pitanja pod kojim uvjetima zemlje kandidatkinje trebaju napredovati prema članstvu.

Evropska komisija u srijedu će na sastanku ambasadora država članica u Briselu zatražiti odobrenje za otvaranje novog pregovaračkog "klastera", odnosno skupine reformskih poglavlja koje zemlje kandidatkinje moraju ispuniti prije ulaska u EU. No nekoliko država članica skeptično je prema tom prijedlogu, a Nizozemska je spremna uložiti veto, potvrdilo je za POLITICO pet diplomata i zvaničnika upoznatih s pregovorima, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

Spor oko Srbije odražava širu raspravu o samoj svrsi proširenja Evropske unije. Prema riječima dvojice evropskih zvaničnika, Komisija posljednjih godina sve više proširenje posmatra kao geopolitički instrument kojim želi zemlje iz evropskog susjedstva čvršće vezati uz Brisel i udaljiti ih od uticaja konkurentskih sila. Dio država članica, međutim, upozorava da kandidatkinje ne bi smjele biti nagrađene prije nego što ostvare konkretan napredak u oblasti vladavine prava, demokratije i nezavisnosti pravosuđa.

Otvaranjem trećeg klastera započeli bi pregovori o usklađivanju srpskih propisa koji se odnose na prekogranične usluge s pravilima jedinstvenog evropskog tržišta. To uključuje međusobno priznavanje stručnih kvalifikacija te pojednostavljenje poslovanja unutar evropskog tržišta.

"Otvaranje trećeg klastera u pristupnim pregovorima Srbije odavno je trebalo biti ostvareno", izjavio je srpski ministar za evropske integracije Nemanja Starović.

"Srbija je praktički već gotovo pet godina blokirana na istoj tački. Teško je tvrditi da reformski zahvati koje je državna uprava provela od 2022. godine nisu dovoljni barem za ovakav skroman pomak u pregovaračkom procesu."

Novo odgađanje odluke, upozorio je Starović, propustilo bi priliku za podsticanje daljih reformi te bi predstavljalo "najveći mogući dar protuevropskim političkim snagama, kako u Srbiji tako i širom kontinenta".

Pogrešna poruka Ukrajini i Moldaviji

Takvu procjenu u velikoj mjeri dijeli i Evropska komisija. Brisel već godinama preporučuje otvaranje trećeg klastera, no za takvu je odluku potrebna jednoglasna potpora svih 27 država članica. Proces je posljednjih mjeseci ponovno zakočen zbog zabrinutosti dijela članica za stanje ljudskih prava u Srbiji.

Nizozemska, međutim, ostaje čvrsto protiv otvaranja novih pregovaračkih poglavlja Srbiji dok se zemlja nalazi na sadašnjem političkom kursu. Diplomati još dviju država članica također smatraju da prijedlog u ovom trenutku nema realne izglede za prolazak. Kako ističu, slanje pozitivnog signala zemlji koja i dalje održava bliske odnose s Rusijom poslalo bi pogrešnu poruku u trenutku kada Ukrajina i Moldavija još nisu otvorile sva pregovaračka poglavlja.

Jedan diplomat koji se protivi takvom pristupu ocijenio je da ideja o korištenju proširenja kao "geopolitičkog alata" za zadržavanje Srbije u evropskoj orbiti funkcioniše samo dok zemlja ne postane članica.

"Dok ne uđu, to izgleda kao dobra geopolitička strategija. Kad jednom postanu članica, pretvara se u geopolitički problem golemih razmjera", rekao je.

Suprotne procjene Brisela

Srpski parlament prošlog je mjeseca usvojio izmjene spornih zakona koje je početkom godine donijela vladajuća većina. Pravni stručnjaci ranije su upozoravali da bi ti propisi mogli narušiti nezavisnost pravosuđa i oslabiti borbu protiv korupcije. Osim toga, evropski zvaničnici navode da je Srbija donijela gotovo dvadesetak novih zakona kojima usklađuje svoje zakonodavstvo s evropskim pravilima, uključujući efikasnije upravljanje evropskim fondovima i prilagođavanje pravilima jedinstvenog tržišta.

No procjene same Evropske komisije nisu posve usklađene.

U internom dokumentu koji je Komisija uoči sastanka dostavila ambasadorima država članica, a u koji je Politico imao uvid, navodi se da je "Srbija u posljednje vrijeme provela značajan dio preuzetih obaveza". Zaključuje se kako je Beograd "otklonio nazadovanje" koje je nastalo donošenjem spornih zakona u januaru te da bi pristupni proces trebao biti nastavljen.

Samo nekoliko sedmica ranije, međutim, u drugom povjerljivom izvještaju do kojeg je došao POLITICO, Komisija je upozorila na ozbiljne probleme u oblasti ljudskih prava. U dokumentu se navodi da su se pojačali pritisci na organizacije civilnog društva i novinare, uključujući kampanje blaćenja usmjerene protiv pojedinaca i organizacija koje zagovaraju vladavinu prava i borbu protiv korupcije.

Komisija je također zaključila da "nije ostvaren nikakav napredak" u nizu velikih korupcijskih istraga, među kojima se posebno izdvaja istraga o urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, u tragediji u kojoj je poginulo 16 ljudi, a koja je podstakla višemjesečne proteste širom Srbije.

Komisija će naći način da nagradi Srbiju?

Ako države članice ponovno odbiju otvoriti treći klaster, Komisija će pokušati pronaći druge načine da nagradi Srbiju za provedene zakonske reforme, tvrde dvojica evropskih zvaničnika. U Briselu se već priprema nekoliko mogućih modela, no malo je vjerovatno da će biti predstavljeni prije parlamentarnih izbora koji se očekuju u narednim mjesecima.

"U potpunosti smo predani nastavku reformi i očekujemo da će ti napori biti priznati odlukom koja će se temeljiti na stvarnim rezultatima", izjavio je srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić.

"U slučaju Srbije proširenje je očito korisno za obje strane. To je strateška odluka koja gleda unaprijed. Dovoljno je pogledati geografsku kartu."

Dodao je kako je Srbija "nedavno poduzela značajne zakonodavne i institucionalne korake za jačanje vladavine prava, odgovarajući direktno na preporuke Evropske komisije".