Visoki američki vojni komandanti svjesno su zaobišli upozorenja iz ključnih baza podataka da su obavještajni podaci o potencijalnim metama u Iranu ozbiljno zastarjeli te su odobrili udare. Među njima je bio i napad na školu u kojem je, prema izvještajima, poginulo blizu 200 djece i odraslih.

Poruke koje su upozoravale da se podaci temelje na godinama starim informacijama i da ih je neophodno ponovo provjeriti bile su integrisane u sistem za odabir meta. Prema tvrdnjama tri izvora upoznata s procesom donošenja odluka, za dodavanje takve lokacije na listu za napad bilo je potrebno odobrenje visokog oficira.

Odluka visokih komandanata da ignorišu upozorenja donesena je radi "ekspeditivnosti", u žurbi da se obezbijede mete na početku rata, navode izvori. Međutim, taj pritisak je direktno doprinio slučajnom napadu na školu.

Prema navodima iranskih državnih medija, u napadu je poginulo najmanje 168 djece i 14 nastavnika. Ove brojke čine ovaj udar jednim od najtežih incidenata s civilnim žrtvama u novijoj američkoj vojnoj historiji.

"Bilo je očigledno da su u pitanju stari podaci"

Američki vojni zvaničnici "znali su u roku od nekoliko dana nakon napada kako je došlo do greške", rekao je jedan od izvora. Mjesecima kasnije, Pentagon još uvijek nije objavio rezultate interne istrage.

Zvaničnik Bijele kuće izjavio je za CNN da je "istraga u toku", dodajući standardnu formulaciju: "Kao što smo ranije rekli, Sjedinjene Američke Države ne gađaju civile."

Napad na školu Shajareh Tayyiba u Minabu 28. februara dogodio se dok je američka vojska gađala susjedni objekat Korpusa Islamske revolucionarne garde (IRGC).

Satelitski snimci iz 2013. godine pokazivali su da su škola i baza IRGC-a nekada bili dio istog kompleksa. Međutim, snimci iz 2016. godine jasno pokazuju podignutu ogradu koja odvaja školu od ostatka vojne baze, kao i novoizgrađeni, odvojeni ulaz u školu. Na snimcima iz decembra 2025. godine mogle su se vidjeti desetine ljudi kako se igraju u školskom dvorištu.

Žurba, pritisak i zastarjeli sistemi

Udar se dogodio prvog dana američkih operacija protiv Irana. Američki oficiri i obavještajci su bili pod ogromnim pritiskom da ažuriraju informacije za hiljade lokacija nakon što je predsjednik Donald Trump odlučio pokrenuti borbene operacije. Zbog kratkih rokova, prioritet su dobile mete "višeg nivoa" — poput raketnih sistema i letjelica koje su predstavljale direktnu prijetnju.

Fiksne lokacije, među kojima se našla i tragično pogođena škola, smatrane su "nižim prioritetom" jer se ne pomjeraju. Kao rezultat toga, podaci za mnoge takve mete dodane na listu bili su stari preko 10 godina.

Baze podataka koje Pentagon koristi (stariji sistem MIDB iz 1980-ih i noviji sistem MARS baziran na umjetnoj inteligenciji) jasno su upozoravale da informacije moraju biti ažurirane. Jedan analitičar je u odvojenom sistemu čak i zabilježio promjene na terenu oko škole, ali taj alat nije bio uvezan sa glavnom bazom za odobravanje napada i ta informacija nikada nije stigla do komandanata.

Smanjenje tima za zaštitu civila

Neposredno nakon napada, Trump je sugerisao da bi Iran mogao biti kriv, te je kasnije dodao da se odgovornost "možda nikada neće utvrditi". Ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je da će se napad temeljno istražiti.

Ipak, izvori tvrde da je upravo Hegsethova politika doprinijela katastrofi. Prema izvorima, Hegseth je ranije značajno srezao programe za ublažavanje civilnih šteta (CHMR), otpustivši više od 90% osoblja.

Tim pri Centralnoj komandi (CENTCOM) koji se bavio zaštitom civila sveden je sa 10 članova na samo jednog zaposlenog. Hegseth je svoju viziju bržeg djelovanja bez ograničenja ranije sumirao kao politiku "maksimalne smrtonosnosti, a ne mlake legalnosti".

"Znam da je tim u CENTCOM-u pokušavao raditi najbolje što može, ali zbog Hegsetha jednostavno nisu imali potrebno osoblje ni resurse", zaključio je jedan od izvora. Pentagon i CENTCOM su za sada odbili dati zvanične komentare, pozivajući se na istragu koja je još uvijek u toku.