Osobe koje imaju veći rizik od demencije mogu imati koristi od ključnih promjena u ishrani koje mogu spriječiti smrtonosno stanje, navode stručnjaci. 

Demencija postaje rastući problem, a novo istraživanje proučavalo je ishranu i činjenicu da li su zdraviji prehrambeni obrasci povezani s nižim rizikom od demencije među ljudima s različim nivoima krvnih markera povezanih s Alzheimerovom bolešću, oštećenjem nervnih stanica i biološkim stresom u mozgu.

"Otkrili smo da ljudi sa zdravijim prehrambenim obrascima imaju manji rizik od demencije. Bitno je da je ovaj obrazac uočen među ljudima čiji su krvni markeri ukazivali na veći biološki rizik, uključujući promjene povezane s Alzheimerovom bolešću", naveli su istraživači.

Oni ističu da su proučavali opće prehrambene obrasce, a to je korisno jer ljudi jedu kombinacije namirnica, a ne izolirane hranjive tvari.

"Ispitali smo tri načina opisivanja kvalitete ishrane - koliko su se ljudi pridržavali mediteranske ishrane, koliko je njihova ishrana odgovarala općim smjernicama zdrave ishrane i koliko je vjerovatno da će njihova ishrana potaknuti upalu u tijelu. To nam je omogućilo da se zapitamo da li su različiti aspekti ishrane relevantniji za ljude s različitim biološkim profilima", kazali su.

Otkrili su da su upalni izbori ishrane najznačajniji faktor, iako su se ljudi fokusirali na hranu koja je koristila ovom problemu, imali su 30 posto niži rizik od demencije. Istraživači su naveli da je ishrana usmjerena na smanjenje upale.

"Konzumirajte više hrane poput povrća, voća, cjelovitih žitarica, čaja i kafe, a manje hrane poput crvenog mesa, rafiniranih žitarica i slatkih pića", naveli su.

Uz to ističu da je niži upalni potencijal ishrane povezan s nižim rizikom od demencije kod starijih osoba s kardiometaboličkim problemima. Naglasili su da je upala dio normalnog odbrambenog sistema tijela. Ona pomaže da se reaguje na infekcije i povrede.

"Naučnici su sve više zainteresovani za to kako ova vrsta dugotrajne upale može dati doprinos starenju mozga i demenciji. Može direktno utjecati na mozak, putem imunološke aktivnosti do moždanih stanica i indirektno putem krvnih žila, inzulinske rezistencije i zdravlja srca", poručuju.

Također, navode da su mediteranska ishrana i zdrava ishrana temeljene na općim prehrambenim smjernicama, snažnije povezane s nižim rizikom od demencije među osobama s nižim nivoima biomarkera.

"Zdrava ishrana ne može izbrisati rizik od demencije. Dob, geni, kardiovaskularno zdravlje, društveni uslovi i slučajnost igraju ulogu", kazali su.