Evropski parlament danas glasa o nacrtu rezolucije o Srbiji, uz niz amandmana koji bi mogli drastično promijeniti odnose Beograda i Brisela. Izvjestitelj EP-a za Srbiju, Tonino Picula, predložio je suspenziju finansiranja iz fonda "Plan za rast i razvoj Zapadnog Balkana", ocijenivši da zemlja stagnira zbog urušavanja demokratije i vladavine prava.

Kontroverze oko protesta i ruskog izvještaja

Ključni amandmani koje su podnijeli Picula i slovenski eurozastupnik Vladimir Prebilič izražavaju žaljenje zbog kampanje zastrašivanja studenata, novinara i aktivista nakon protesta 15. marta 2025. godine u Beogradu. U amandmanima se navodi da su vlasti Srbije koristile kontroverzni izvještaj ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) kako bi sudionike protesta lažno optužile za korištenje "zvučnog topa".

Istaknuto je da je ponašanje srbijanskih vlasti prema demonstrantima neprihvatljivo i nespojivo s vrijednostima Evropske unije, dok se istovremeno oštro osuđuju napadi najviših srbijanskih dužnosnika na europarlamentarce.

Geopolitička skretanja i unutrašnja previranja

Amandmani otvaraju i pitanje strateškog opredjeljenja Srbije, posebno nakon memoranduma o saradnji vladajuće stranke u Srbiji i Komunističke partije Kine. S druge strane, u amandmanu kluba Ljevice, koji je predložio Danilo Della Valle, izraženo je protivljenje obustavljanju pretpristupnih fondova, uz upozorenje da bi finansijska ucjena mogla Srbiju gurnuti prema "neevropskim ulagačima" i kineskim konzorcijima.

U uvodnom dijelu rezolucije našao se i usmeni amandman austrijskog eurozastupnika Helmuta Brandstättera. On je istakao da najave predsjednika Vučića o mogućoj rotaciji na funkcijama podsjećaju na model Putin–Medvedev, kojim se vlast učvršćuje, a država gura u autokratiju.

Ovo glasanje predstavlja jedan od najtežih diplomatskih pritisaka na Srbiju u posljednje vrijeme, a ishod bi mogao imati dugoročne posljedice po evropski put zemlje.