Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu u SAD-u, Kanadi i Meksiku pokazala je da ima potencijal i mogućnosti za razvoj. Potrebno je nastaviti pametno raditi, unaprijediti invididualni kvalitet i dijelove igre, naročito u ofanzivi.

Ovo je ocjena Džemaludina Mušovića, nekadašnjeg selektora fudbalskih reprezentacija BiH (1998-1999) i Katara (2004-2007).

U razgovoru za Oslobodjenje.ba proslavljeni fudbaler i fudbalski stručnjak naglašava da su naši nastupi na Mundijalu bili u granicama očekivanog i da je dobro što se sve potvrdilo u igri protiv protivnika različitog nivoa.

- Treba biti, kako kažu, jako pametan i iskoristiti sve informacije koje sad imamo. Volim reći da ne treba stvari prenaglašeno posmatrati, ni pozitivno ni negativno, ne treba biti euforičan. Potrebno je ostati na zemlji i ustanoviti pravo stanje i donijeti neke zaključke, rekao je Mušović, koji je 60-ih i 70-ih godina bio sjajan krlini napadač, jugoslovenski reprezentativac, zvijezda Sarajeva, Hajduka i Standarda iz Liegea.

Izgubljeno vrijeme

Nakon bogate igračke karijere u Jugoslaviji, Belgiji i Francuskoj, uslijedila je uspješna trenerska. Mušović je s klupe predvodio Rudar iz Kaknja, Leotar, Čelik, Sarajevo, u Kataru je trenirao klubove Al-Saad, Al-Arabi SC i Qatar SC, te na koncu nacionalnu selekciju. Bio je pomoćnik Ivici Osimu u stručnom štabu reprezentacije Jugoslavije na Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Italiji 1990. U ratnom vihoru koji je ubrzo uslijedio bio je jedan od najzaslužnijih za prijem Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH u Svjetsku fudbalsku federaciju (FIFA), a zatim i u Evropsku fudbalsku federaciju (UEFA).

Danas u ekskluzivnoj analizi našeg nastupa na Mundijalu za Oslobodjenje.ba Mušović upozorava da smo potrošili puno vremena u pas igri, a nismo imali zadnje dodavanje: 

- Vjerovatno je to problem. Za taj zadnji pas je potreban najveći majstorluk. To sigurno znaju i u stručnom štabu i na tome treba raditi.

Govoreći o stvarima koje bi trebalo popraviti, Mušović kao primjer navodi igru dugom loptom iz odbrane.

- Golman Vasilj pokazuje određeni problem kod degažmana. Može biti njegova greška da nije učinio dobar izbor, ali i greška igrača koji ne prate loptu. Dio ekipe ne smije može biti pasivan kada je upućena duga lopta, koja putuje 30-40 metara. Igrači treba se pripreme, treba obavezno jedan ili dvojica da idu na skok, a drugi da prate prostor gdje se nalazi lopta da bi je osvojili. Kada se to dešava na polovini protivnika dobra situacija jer se jednim pasom može ugroziti protivnički gol. To se može treningom riješiti, kazao je Mušović.

Naš sagovornik naglašava da je postalo moderno da kada ekipa osvoji loptu da je drži na svojoj polovini, oko svog šesnaesterca, napravi pas igru, a često koristi i pas prema golmanu.

- Mislim da je pretjerano i gubitak vremena ako to dugo traje jer se ništa ne dešava, ne ugrožavaš protivnički gol. U principu, kada oduzmete loptu od protivničke ekipe najbolje je već tada imati plan kako nastaviti akciju, a ne samo razmišljati kako da se lopta zadrži u pas igri. Tada je protivnik nespreman, jednim dodavanjem moguće je ugroziti gol i to treba probati iskoristiti. Na tome bi trebali raditi. Kad se oduzme lopta, cilj bi trebalo da bude da se oduzima da bi se ugrozio protivnički gol, a ne da bi se zadržala lopta u posjedu, rekao je Mušović.

Upozorava i da smo, kada bi se izračunao posjed lopte, imali igrača više u svim utakmicama, ali to nismo iskoristili na pravi način.

- Tu su potrošene minute i minute, a ništa se nije dešavalo. I na to treba obratiti pažnju. Vjerovatno u stručnom štabu razmišljaju na sličan način. Možda se u periodu pred početak Lige nacija dopunskom selekcijom može riješiti neki problem. Vjerujem da je postalo atraktivno igrati za BiH poslije svega i da će igrači rado dolaziti na pripreme i da igraju. Nije to više period od prije 30 godina kada si morao moliti ko će doći da igra, kazao je Mušović.

Savjetuje i da se nadarenim mlađim igračima iz naše lige pruži šansa da dođu na okupljanje i da slušaju šta se traži od igrača.

- Ne moraju odmah igrati, ali bilo bi korisno za budućnost nacionalnog tima da su tu, dao bi se značaj domaćoj ligi. Ako nema nijednog igrača iz domaće lige, onda je neki problem i nije dobra slika fudbala u zemlji. Međutim, ne možemo zaboraviti ni igrače koji se javljaju i koji igraju u dijaspori. Sve su to naši igrači, djeca ljudi koji su svojevremeno izašli iz Bosne i Hercegovine zbog ratnih okolnosti, rodili su se tamo, završili tamo fudbalsku školu, obrazovali se i stekli profesionalne navike kakve trebaju u fudbalu. To je korisno i ide jedno s drugim, kazao je Mušović.

Prema njegovim riječima, pogođeno je prilikom odabira sa puno igrača, koji su prvi put nastupali za reprezentaciju.

- Oni znaju da je igra za reprezentaciju najveća afirmacija u karijeri. Igrali su svjesni toga i probali da iskoriste utakmice. Postali su imena i to je jako dobro. Međutim, na tome se ne završava. Sad će biti nova obaveza. Sve ekipe koje budu u raznim takmičenjima sa Bosnom i Hercegovinom ozbiljnije će nas shvatati, biće teže igrati, ali to je fino. Bolje je tako nego da te smatraju autsajderom, da nemaš nikakvu vrijednost i da se nisi dokazao. Ali, fudbal je to, rekao je Mušović.

Barbarezov debi u Argentini

Selektor fudbalske reprezentacije BiH Sergej Barbarez je debitovao u dresu fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine 14. maja 1998. u Cordobi u prijateljskoj utakmici protiv Argentine upravo u vrijeme kada je Mušović s klupe predvodio naš nacionalni tim. Domaćini su slavili s 5:0.

- Bio sam dobro umiješan u to da Barbarez počne igrati za reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Kao selektor, a prije toga i kao direktor reprezentacije BiH, pratio sam njegove igre. Znali smo koliki je pritisak na njega vršio njemački fudbalski savez. Međutim, on je tada čvrsto odlučio. Bio je ubijeđen da je rješenje za njega Bosna i Hercegovina. Na brzinu smo ugovorili utakmicu sa Argentinom, iako nismo bili spremni. Čak nismo imali ni kompletnu klupu sa rezervnim igračima, ali išao sam svjesno da odigramo tu utakmicu kako bi Barbarez upisao prvi nastup u dresu BiH. Bilo je teško ići u Argentinu i igrati utakmicu, nije se moglo putovati, neki nisu mogli doći. Ipak, on se odazvao i upisao nastup na toj utakmici, što pokazuje njegovu ozbiljnost i želju da bude član te selekcije. Nije mi žao zbog tog poraza jer smo dobili Barbareza, prisjeća se Mušović.

A nakon niza početnih poraza Sergeja Barbareza na selektorskoj klupi, uslijedili su dobri rezultati i plasman reprezentacije BiH na Svjetsko prvenstvo. Čini se da Barbarez sazrijeva kao trener. Mušović, pak, kaže da je još rano razmišljati na takav način i donositi definitivne zaključke.

- Mislim da može biti problem što nema završenu trenersku školu. Nekad će FIFA ili UEFA nametnuti da treneri bez završene trenerske škole ne mogu voditi selekcije. Školu je potrebno završiti ne samo zbog toga. Uvjeren sam da bivši igrači, dobri igrači, trebaju završiti trenersku školu i unaprijediti znanje, provjeriti neke stvari na takav način jer to samo obogaćuje. Svojevremeno je Miljan Miljanić kao savezni kapiten reprezentacije Jugoslavije čvrsto i stalno zagovarao da najbolji igrači u bivšoj Jugoslaviji trebaju završavati trenersku školu i da je to za jednog trenera, da bi bio kompletan, dragocjeno iskustvo kako bi znao šta se dešava u organizmu igrača kada radi fizičku pripremu i ima opterećenja tokom treninga i utakmica. Sve smo to radili kao igrači, ali nismo znali objasniti. Međutim, škola ti to pokaže i pomaže u tom pravcu. U poslu i nastupu prema igračima daje ti sigurnost. Drugačije je kada imaš svoje igračko iskustvo plus iskustvo dokazano kroz teoriju. To je najbolja kombinacija i donosi rezultat, rekao je Mušović.

Katar je na pravom putu

Iskusni fudbalski strateg sa posebnom pažnjom je pratio i igre nacionalnog tima Katara, koji je prvi put u historiji kroz kvalifikacije obezbijedio plasman na Svjetsko prvenstvo. Katarani su stigli i do prvog povijesnog boda na Mundijalu u utakmici protiv Švicarske (1:1), a iz takmičenja su ispali nakon poraza od Bosne i Hercegovine (3:1). Mušović govori da je sadašnji sastav reprezentacije Katara prije četiri-pet godina, kada je osvojio prvenstvo Azije, igrao mnogo bolje nego sad.

- Malo sam upoređivao. Tada su igrali kvalitetniji fudbal nego u vrijeme kada sam bio selektor i kada smo osvojili prvenstvo Zaliva i zlatnu medalju na Azijskim igrama. Pretpostavljao sam da će još napredovati jer su bili mlada ekipa. Međutim, poslije osvajanja Kupa nacija Azije oni su stagnirali i bili su u stanju u kakvom su sad nastupili na SP. Sjećam se da sam insistirao da Katar kroz kvalifikacije izbori plasman na Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. i da se tamo takmiči, a ne da čeka prvi nastup na Mundijalu 2022. u Kataru. S obzirom na Katar i broj stanovnika, na to koliki izbor igrača imaju ovo je njihov realan domet, rekao je Mušović.

Naš sagovornik naglašava da ostaje činjenica da je Katar na vrhunski način organizovovao Svjetsko prvenstvo.

- Napravili su stadione i terene kakvih u jednoj zemlji i na jednom mjestu nema nigdje na svijetu. Tamo su svi tereni kvalitetni kao na Wembleyu, imaju kompanije koje ih održavaju. Ekipe iz Evrope tamo dolaze na pripreme u zimskom periodu, igraju se velike utakmice. To je super za fudbal. U Kataru, vjerovatno, čekaju i nadaju se da će se pojaviti kvalitetnija selekcija igrača, koji mogu dati doprinos reprezentaciji, jer oni imaju akademiju i tamo dolazi puno igrača iz Afrike i Azije. Oni im omogućuju normalno školovanje i plus treniraju i spremaju se da bi mogli igrati za reprezentaciju. Čak igraju po nekim klubovima. Katarani imaju iskustvo, znaju i napredovaće kao sportska nacija. Na pravom su putu, kazao je Mušović.    

Na ovom Svjetskom prvenstvu se, navodi on, generalno opet pokazalo da se smanjuje razlika između velikih fudbalskih nacija i manjih, pogotovo iz Azije i Afrike. Od deset afričkih reprezentacija u drugi krug je prošlo devet.

- Nije više isto kao što je bilo prije. Nema sigurnih pobjednika. Ispadaju ekipe za koje niko nije ni sanjao da će završiti takmičenje ranije. Dobro je zbog te stvari koju fudbal nosi, rezultatske neizvjesnosti, koja se ovdje upravo potvrdila da se ne može sa sigurnošću unaprijed ništa tvrditi. To je jako dobro za fudbal kao sport. Pošto sam jedno vrijeme bio u Kataru i pratio azijske ekipe, mogao sam da vidim koliko je bitna dostupnost informacija i trenerskih dostignuća zahvaljujući internetu i savremenim tehnologijama. Sad je to na raspolaganju svakom treneru. Uslovi za treniranje i igranje utakmica, pogotovo u Aziji, jako su se poboljšali u odnosu na stanje kakvo je bilo prije 15-20 godina. Sve to ima uticaja. Razbijaju se neki kompleksi i to je dobro, rekao je Mušović.

Iz vremena kada se lobiralo za ulazak Bosne i Hercegovine u FIFA i UEFA, Mušović pamti jedan od sastanaka na kojem je nekadašnji prvi čovjek Svjetske fudbalske Seppom Blatterom snažno zagovarao ekspanziju fudbala u dijelovima svijeta gdje se manje igralo.

- Imao je viziju da fudbal ide na kontinente i u zemlje koje nisu bile do tada fudbalske i to je bila prava stvar. Pogotovo pošto je riječ o različitim temperamentima i fudbalskim školama. U sudaru se rađaju dobre utakmice i nove vedete i zvijezde, a provjerava se i svoj kvalitet, rekao je on.

Prilikom odabira budućih domaćina Mundijala, kaže Mušović, trebalo bi razmišljati da li će se obezbijediti toliki broj navijača i stadiona koji ih mogu primiti, kao što je to slučaj ovaj put.

- Amerika, Meksiko i Kanada su se dokazali i po broju gledalaca i po organizaciji. I u Kataru je 2022. bilo sve besprijekorno. Sve se može, ali treba uzimati u obzir mogućnosti. Fino je kada su stadioni puni, ali i kada je veliki interes u svijetu. Ljudi noćima ne spavaju, gledaju utakmice, prate, priča se o utakmicama..., kazao je Mušović.

Ne mora sve biti podređeno TV pravima

Ovaj Mundijal donio je i neke novine, poput pauze za osvježenje.

- Imam jedno iskustvo i to stalno spominjem. Kada je 1994. bilo otvaranje Svjetskog prvenstva u SAD-u naša delegacija je bila na stadionu. Utakmica je bila nehumana i za igrače i za gledaoce. Nije bilo nijednog pokrivenog mjesta. Bila je strahota. Izgorjeli smo na suncu, igrači se nisu mogli kretati. Mislim da treba praviti ravnotežu ne samo TV prava i zarade na takav način. Prvo bi trebalo voditi računa o zdravlju igrača i gledalaca, a ne izlagati ih u vrijeme kada je najtoplije. Ne može niko uživati. To nije dobro ako ćeš imati posljedice. Pitanje je da li ove dvije pauze koje imaju mogu nešto doprinijeti i koliko je to značajno. To pokazuje da neko, ipak, razmišlja na taj način. Najbolje je podrediti igranje utakmica kada to odgovara igračima, pa neka bude i manja zarada. Ne mora sve biti podređeno TV pravima, rekao je Mušović.    

Skandal u režiji Trumpa i Infantina

Svjetsko prvenstvo je obilježila i skandalozna odluka FIFA da ukine suspenziju američkom reprezentativcu Folarinu Balogunu, koji je poslije starta nad Tarikom Muharemovićem na utakmici SAD - BiH (2:0) dobio crveni karton. Suspenzija je poništena nakon što je američki predsjednik Donald Trump to zatražio od predsjednika FIFA Giannija Infantina, pa je Balogun zaigrao na utakmici osmine finala protiv Belgije, u kojoj su Amerikanci poraženi (4:1).

Mušović kaže da ga je začudilo da Trump u ovoj situaciji može pozvati Infantina.

- FIFA je ranije odbijala bilo kakav uticaj politike na fudbal. Znam da niko od političara nema pravo da utiče na postavljanje selektora. Oni reaguju na način da zabrane nastup selekcijama te zemlje ako se umiješala politika. To nisu intervencije koje mogu pomoći fudbalu. Ovo je presedan i mislim da se to više nikada neće dogoditi, kazao je on.

Nakon Svjetskog prvenstva, uslijediće sastanak tehničkog štaba FIFA koji je zadužen za praćenje i stručnu analizu Mundijala. I tu će, uvjeren je Mušović, biti istaknuto ono što je bilo pozitivno na SP, ali i kritikovano ono negativno, poput odluke da se poništi crveni karton američkom reprezentativcu.