Put Srbije prema članstvu u Europskoj uniji naišao je na novu prepreku jer na sastanku ambasadora u Bruxellesu u srijedu nije postignuta suglasnost o daljnjim koracima u pristupnom procesu. Osam od 27 država članica usprotivilo se otvaranju novog pregovaračkog poglavlja sa Srbijom, kako su potvrdila tri diplomatska izvora iz EU, piše Euronews.

Podijeljena mišljenja među članicama

Otvaranju Klastera 3, koji je usmjeren na konkurentnost i uključivi rast, usprotivile su se Nizozemska, Švedska, Finska, Belgija, Estonija, Litva, Bugarska i Hrvatska. Tri države koje su pokazale rezerve, ali nisu izrazile izravno protivljenje, su Danska, Luksemburg i Latvija.

S druge strane, među zagovornicima srbijanskog pristupanja ističe se utjecajna Francuska. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije je izjavio kako Uniji treba "snažna i demokratska Srbija". Države koje podržavaju daljnje pregovore izrazile su zabrinutost zbog rizika od dodatnog otuđenja Srbije i izostanka nagrade za provedene reforme.

Srbija je službeno podnijela zahtjev za članstvo 2009. godine, a status kandidata dobila je 2012. Od tada su otvorena 22 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih klastera, tematskih cjelina koje obuhvaćaju pravna i politička područja, potrebna je jednoglasna potpora svih 27 država članica.

Stajalište Europske komisije

Bivša srpska premijerka Ana Brnabić oštro je odbacila tvrdnje da je njezina zemlja proruska, rekavši za Euronews kako Srbija podržava Ukrajinu od početka ruske invazije te je osudila ono što je opisala kao "dvostruke standarde" u procesu pristupanja EU.

Glasnogovornik Europske komisije izjavio je u ponedjeljak da je državama članicama proslijeđen dokument koji obrazlaže zašto izvršno tijelo EU smatra da "nedavni koraci" srbijanskih vlasti opravdavaju otvaranje Klastera 3.

U dokumentu, u koji je Euronews imao uvid, navodi se da je Srbija ispunila značajne obveze preuzete kao odgovor na zabrinutost članica, uključujući povlačenje spornih izmjena pravosudnih zakona, te ostvarila napredak u slobodi medija, izbornom okviru i suradnji s EU na području vanjske i sigurnosne politike.

Iako se Srbija još nije uskladila sa sankcijama EU protiv Rusije, Komisija je napomenula da je Beograd surađivao na suzbijanju zaobilaženja sankcija, pružio značajnu potporu Ukrajini i pojačao političke kontakte s Kijevom na visokoj razini. U dokumentu se ipak priznaje da posao nije dovršen te da je "potreban daljnji rad" na reformi pravosuđa i tužiteljstva.

Vladavina prava i sankcije kao glavne prepreke

Sastanak održan u srijedu imao je za cilj utvrditi dijele li države članice pozitivnu ocjenu Komisije. Jedan diplomat EU izjavio je za Euronews pod uvjetom anonimnosti da se protivljenje osam država temelji na "problematičnim" pitanjima vladavine prava u Srbiji i "neusklađenosti sa sankcijama".

Drugi diplomat je rekao da se nekoliko članica složilo s procjenom Komisije, smatrajući da je Srbija "ispunila" ili je "na putu" da ispuni kriterije za napredak u Klasteru 3. Otvaranje ovog klastera javno su podržali i brojni visoki dužnosnici EU, posebno nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u lipnju povukao sporne pravosudne amandmane slijedeći preporuke Venecijanske komisije.

Među najvišim dužnosnicima koji zagovaraju taj korak je i europska povjerenica za proširenje Marta Kos. "S obzirom na nedavne, pozitivne pomake, Komisija je Vijeću ponovila preporuku za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima sa Srbijom", izjavila je Kos u utorak tijekom rasprave o pristupanju Srbije u Europskom parlamentu.

"Komisija će također nastaviti poticati daljnji napredak u reformama za dobrobit svih građana Srbije i cijelog srbijanskog društva."