Evropski put Srbije ponovo je naišao na ozbiljnu prepreku. Uprkos višemjesečnim naporima vlasti u Beogradu i usvajanju novih zakona po ubrzanom postupku, čak osam zemalja članica Evropske unije blokiralo je otvaranje Klastera 3. Uz to, Evropski parlament usvojio je novu rezoluciju koja jasno upozorava da se od Srbije očekuje temeljno sprovođenje, a ne samo puko usvajanje reformi.

Piše: Nova.rs

Hladan tuš iz Brisela i rezolucija Evropskog parlamenta

Nakon što je Evropski parlament usvojio Rezoluciju o Srbiji, postalo je jasno da sve što je predsjednik Aleksandar Vučić radio prethodnih mjeseci, kako bi oporavio svoj status u Evropskoj uniji i pokazao da je članstvo u EU strateško opredjeljenje Srbije, nije urodilo plodom. Čini se da ni napori Evropske komisije da u preporuci predstave Srbiju kao zemlju kandidata koja je ostvarila "dovoljan napredak" za otvaranje Klastera 3, neće ubijediti države članice da progledaju kroz prste Vučiću. Čak njih osam protivi se tome.

Evropski parlament usvojio je danas Rezoluciju o Srbiji sa 468 glasova za, 116 protiv i 79 uzdržanih. Poslanici Evropskog parlamenta upozorili su da napredak Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji podrazumijeva ne samo usvajanje reformi, već i njihovo temeljno i potpuno sprovođenje.

Osam država EU protiv otvaranja Klastera 3

Ni posljednji non-pejper Evropske komisije, po svemu sudeći, teško da će biti dovoljan da nepovjerljive članice ubijedi da je Srbija u znatnoj mjeri unaprijedila vladavinu prava i da je spremna za otvaranje Klastera tri. Kako je objavila Savremena politika, ambasadori država članica Evropske unije, okupljeni u Komitetu stalnih predstavnika (COREPER), nisu dali zeleno svjetlo za otvaranje Klastera 3 Srbiji na današnjem sastanku održanom u Briselu.

Navodno, osam država članica EU je protiv toga da se Beogradu odobri novi korak u evropskim integracijama i to su Holandija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Švedska, kao i tri baltičke zemlje – Estonija, Litvanija i Letonija, javlja Savremena politika.

„Mrdićevi zakoni“ i pritisak na pravosuđe

Inače, novi izvještaj EK drastično je blaži od onog iz maja, kada su istaknuti ozbiljni nedostaci i nazadovanje u oblasti vladavine prava, a kritikovane su i izmjene pravosudnih zakona, dok je za REM konstatovano da je u - institucionalnoj blokadi.

Najprije je Srbiji "skrenuta pažnja" da će ostati bez novca iz Plana rasta, a nakon usvajanja spornih pravosudnih zakona, poznatih kao Mrdićevi zakoni. Marta Kos tada je rekla da, iako nema formalne odluke o zamrzavanju finansijskih sredstava Srbiji, novac neće stizati zbog nazadovanja u oblasti pravosuđa.

Predsjednik Aleksandar Vučić potom je, po ubrzanom postupku, sa ostalim istaknutim naprednjacima, pokušao da umiri čelnike EU, ispunjavanjem zahtjeva, bar djelimično.

S obzirom na to da je "prijetnja" o zaustavljanju sredstava stigla najprije zbog usvajanja Mrdićevih zakona, za koje je Kos navela da ograničavaju nezavisnost pravosuđa, prošli su kroz više izmjena i prepravki. Pod pritiskom EU sporni pravosudni zakoni završili su i pred stručnim tijelom Savjeta Evrope - Venecijanskom komisijom. Komisija je izdala devet preporuka, od kojih je usvojeno sedam, dok dvije nisu u potpunosti, saopštila je Venecijanska komisija 16. juna.

Pred poslanicima se nova, izmijenjena verzija, našla 17. juna, a usvojena je 25. glasovima poslanika vlasti. Tako je, kada je riječ o pravosuđu, iz EK ocijenjeno da je Srbija otklonila nazadovanje izazvano usvajanjem izmjena pravosudnih zakona, te da su preduzete dodatne mjere kojima je vlast u Srbiji ispunila hitne preporuke Venecijanske komisije.

Kozmetičke promjene izbornih zakona

Naprednjaci su zatim, navodno riješili da ispune i preporuke OEBS-a za unapređenje izbornog procesa, te je u Skupštinu Srbije u aprilu stigao i prijedlog da se izmijene četiri zakona koja određuju ovu oblast, a koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović.

U pitanju su Zakon o izboru narodnih poslanika, Zakon o lokalnim izborima, Zakon o izboru predsjednika Republike i Zakon o Ustavnom sudu. Izmjene su izglasane takođe od strane poslanika vlasti, dok poslanici opozicije nisu bili prisutni u skupštinskoj sali.

Međutim, stručna javnost i opozicija upozorili su da su u pitanju kozmetičke promjene, koje ne unapređuju situaciju, već maskiraju postojeći problem u konkretnoj oblasti, što je samo dovelo do toga da se vlast pohvali kako je ispunila preporuke OEBS-a, dok do konkretnih i potrebnih izmjena, neophodnih za stvarno unapređenje izbornog procesa, nije ni došlo.

Ipak, stigla je pozitivna kritika od evropske komesarke za proširenje Marte Kos, koja je pozdravila usvajanje izmjena četiri izborna zakona.

Institucionalna blokada i kontroverze oko REM-a

Pošto je formiranje Regulatornog tijela za elektronske medije još jedan važan uslov da Srbija nastavi evropske integracije, vlast se odjednom sjetila da pozove četvoro izabranih članova Savjeta REM, koji su prije više od pola godine podnijeli ostavke, da se vrate na svoje funkcije.

Nakon što su oni odbili poziv, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić najavila je da će podnijeti zahtjev parlamentu za autentičnim tumačenjem relevantnih odredbi Zakona o elektronskim medijima, o kome će odlučivati narodni poslanici, nakon stava četvoro nezavisnih članova Regulatornog tijela za elektronske medije koji su podnijeli ostavke.

Cilj prijedloga je da ponudi tumačenje za situaciju koja je nastala kada su četvoro članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije izabranih na sjednici Parlamenta 12. novembra 2025, podnijeli ostavke 14. novembra.

Brnabić je tada rekla da „neko ne može da podnese ostavku na funkciju koju nikada nije počeo da obavlja, jer mandat ne može prestati prije nego što je zapravo i počeo”, prenio je Nedeljnik.

Nakon njene izjave, Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo je u petak, 3. jula na sjednici odlučio da je opravdan Prijedlog za donošenje autentičnog tumačenja odredbe jednog člana Zakona o elektronskim medijima što će, kako je rečeno, omogućiti da četiri člana Savjeta REM koji su ranije podnijeli ostavke, preuzmu svoje funkcije.

I sve to stvara utisak da je poslije višemjesečnog zastoja zapravo ostvaren pomak u izboru novog Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije i da je omogućen povratak četvoro kandidata koji su prethodno podnijeli ostavke.

Međutim, ovakav način rješavanja REM-a u javnosti je otvorio pitanje - da li vlast ovim potezom krije nove manipulacije, i zapravo samo prividno rješava problem blokade ovog tijela.

Vučićevo priznanje: Srbija neće skoro u EU

Evropska komisija je preporučila državama članicama EU da odobre otvaranje Klastera tri Srbiji, navodeći da je postignut dovoljan napredak za naredni korak na putu ka EU. Kako je prenio RSE, Evropska komisija zaključuje da je Srbija nedavno sprovela važne elemente obaveza preuzetih krajem 2024. godine u vezi sa reformom pravosuđa, Regulatornim tijelom za elektronske medije (REM) i izbornim zakonodavstvom.

Ipak, čini se da sumnjičave države članice nisu povjerovale u to ubrzano rješavanje problema u režiji srpske vlasti.

Čak je i predsjednik Aleksandar Vučić rekao da vjeruje da Srbija neće postati punopravna članica uskoro.

"Moja procjena je nešto drugačija od ostalih. Vjerujem da postoje neke stvari koje su važnije od snova o završetku naših evropskih puteva i procesa pristupanja EU, jer znam da u narednih jednu, dvije, tri, četiri ili pet godina nećemo biti punopravna članica", rekao je Vučić novinarima na Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja kandidata za članstvo u EU.

Srbija treba da dobije jednoglasnu podršku svih država članica Evropske unije da bi otvorila Klaster 3.