Turska poduzima hitne korake kako bi osigurala šest borbenih aviona pete generacije F-35 koji se trenutno nalaze u skladištima u SAD-u, pod uslovom da američki predsjednik Donald Trump zvanično ukine zabranu izvoza ovih naprednih letjelica.

Zvanična Ankara je ranije uplatila 1,4 milijarde dolara za početnu seriju stealth lovaca kompanije Lockheed Martin, prije nego što je Washington zamrznuo cijelu transakciju.

Ukidanje sankcija na pomolu?

Kako prenosi ugledni Bloomberg, pozivajući se na neimenovane turske zvaničnike, uklanjanje ovog embarga moglo bi pokrenuti brzi transfer pomenutih šest aviona. Trump je signalizirao spremnost za ukidanje kaznenih mjera u odbrambenom sektoru prema Turskoj tokom bilateralnog sastanka s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u Ankari, gdje boravi povodom NATO samita.

Američki State Department za sada je izbjegao direktne odgovore na upite o ovoj promjeni politike, upućujući javnost isključivo na Trumpove javne izjave. Iako nabavka ovih šest aviona ne dostiže prvobitni turski cilj od oko 40 letjelica, uspjeh ove transakcije predstavljao bi ogromnu stratešku pobjedu za Erdogana.

Regionalna napetost i otkazana posjeta Izraelu

Povratak Turske u program F-35 sigurno će izazvati zabrinutost kod njenih susjeda u istočnom Mediteranu, posebno u Grčkoj, koja već duže vrijeme izražava duboke rezerve prema vojnom jačanju Ankare.

Izrael je trenutno jedina zemlja na Bliskom istoku koja koristi ove avione, a premijer Benjamin Netanyahu se oštro protivio ideji da Turska dobije pristup ovoj platformi. U jeku ovih dešavanja, američki sekretar za odbranu Pete Hegseth doputovao je u Ankaru na samit, a planirano je bilo da u srijedu otputuje u Izrael kako bi razgovarao o potencijalnom transferu aviona. Međutim, izraelski zvaničnici su potvrdili da je Hegseth iznenada i bez obrazloženja otkazao posjetu Jerusalemu.

Spor oko ruskog sistema S-400

Podsjećamo, Washington je isključio Tursku iz programa nabavke prije otprilike jedne decenije, nakon što je Ankara kupila ruski protivvazdušni sistem S-400. Članice NATO-a su tada tvrdile da bi taj sistem mogao omogućiti Moskvi da prikupi povjerljive obavještajne podatke o radu aviona F-35.

Američki zvaničnici i dalje insistiraju na tome da Turska mora potpuno ukloniti ruski hardver kako bi nastavila kupovinu stealth lovaca. S druge strane, Ankara nudi kompromisno rješenje:

• Tehnički nadzor: Američko osoblje bi imalo tehnički nadzor nad baterijama sistema S-400.

• Strateška rezerva: Turska bi rakete držala u rezervi i aktivirala ih isključivo u slučajevima ekstremne opasnosti po nacionalnu sigurnost.

Prepreke u Kongresu i domaća odbrana

Za konačni transfer aviona bit će potrebno savladati i značajan otpor u američkom Kongresu, koji ima moć da blokira prodaju. Ipak, dio senatora koji prisustvuju NATO samitu pokazao je početnu otvorenost za rješenje ovog pitanja. Demokratska senatorica Jeanne Shaheen izjavila je da je povratak Turske u konzorcij pozitivan korak, pod uslovom da se neutrališe obavještajna prijetnja od sistema S-400, dok je republikanski senator Mike Rounds naglasio vitalan doprinos Turske unutar Alijanse.

Napore za nabavku aviona F-35 Turska usklađuje s širim planom izgradnje sopstvenog sveobuhvatnog sistema vazdušne odbrane pod nazivom "Čelična kupola" (Steel Dome), u sklopu kojeg pregovara i s Parizom o kupovini francusko-italijanskog sistema SAMP/T.

Ovi procesi ubrzani su nakon što su iranske rakete nedavno povrijedile turski vazdušni prostor tokom sukoba između Teherana, Washingtona i Izraela, kada su i NATO i turske vojne jedinice morale reagovati i presretati projektile. Predsjednik Erdogan nastavlja koristiti geopolitičku situaciju, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu i sukobe na Bliskom istoku, kako bi istakao ključnu ulogu Turske za zapadnu alijansu i opravdao potrebu za dubljom integracijom turske namjenske industrije s američkim i evropskim sektorima.