Više od tri decenije nakon mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, fotografije Armina Grace i arhivski materijali pokazuju kako nekadašnja linija fronta i dalje utiče na živote ljudi. Autor projekta kroz objektiv i historijske mape istražuje kako administrativna granica između dva entiteta u stvarnosti još uvijek dijeli državu, piše Balkaninsight.

Ujutro 22. novembra 1995. godine, dvoje novina – Oslobođenje i Ratno Oslobođenje – otišlo je u štampu u Bosni i Hercegovini, izvještavajući o istom događaju: parafiranju mirovnog sporazuma u Daytonu, u američkoj saveznoj državi Ohio, koji će okončati gotovo četiri godine rata. Prvo Oslobođenje, objavljeno u Sarajevu, proglasilo je da je miru pružena prilika, dok je drugo, koje su izdavale srpske snage, mirovni sporazum nazvalo „šokantnim“. Zapravo, podnaslov u sarajevskim novinama, sakriven ispod optimističnog naslova, priznao je očiglednu kontradikciju: Bosna i Hercegovina će ostati cjelovita, ali podijeljena.

Lijevo: UN-ova karta Sarajeva iz septembra 1995. godine prikazuje linije sukoba koje razdvajaju Vojsku bosanskih Srba [crvena] i Armiju Republike Bosne i Hercegovine [žuta]. Ove pozicije blisko odražavaju ono što će uskoro postati međuentitetska granična linija prema Dejtonskom sporazumu. Desno: Djelomično asfaltirani put u blizini Vraca, Sarajevo, označava graničnu liniju koja dijeli zemlju na Republiku Srpsku, Federaciju Bosne i Hercegovine i Distrikt Brčko. Put je samo djelimično asfaltiran zbog kontinuirane nemogućnosti entiteta da sarađuju na održavanju puteva.

Zastarjele mape i minska polja

Trideset godina kasnije, autor i dalje fotografiše liniju koju je taj sporazum stvorio. Godinama je posjećivao mjesta gdje prolazi entitetska linija, između Federacije Bosne i Hercegovine i entiteta RS, dokumentujući kako to izgleda na terenu i kakav uticaj ima na prostore i ljude u okruženju. U jednom trenutku, uz fotografije je počeo uključivati i arhivski materijal, želeći razumjeti ne samo gdje linija prolazi, već kako je nastala i šta je značila ljudima koji su je povlačili.

Središnja slika: U Dobrinji IV, Sarajevo, nedavno je očišćeno opalo lišće uz javnu garažu koja se nalazi direktno na granici. Održavanje garaže i okolnog područja je zajednička odgovornost dvije jurisdikcije, ali je očišćena samo strana Republike Srpske, što naglašava kontinuirane izazove upravljanja javnim prostorima u područjima koja su i dalje podijeljena političkim i etničkim linijama. Pozadina: BRITFOR-ova karta trenutne situacije od 22. septembra 1995. godine prikazuje Bosnu i Hercegovinu crvenom linijom koja prati približnu liniju sukoba između suprotstavljenih snaga. Ove linije fronta, dokumentovane sedmicama prije pregovora u Daytonu, transformisale bi se u međuentitetsku liniju razgraničenja.

Vojne mape pronađene u privatnim arhivama pružile su historiju u slojevima, ali jedna je mapa posebno promijenila autorovo razumijevanje: mapa iz jula 1996. godine, koju su izradile NATO snage za implementaciju (IFOR), pod naslovom "Mine, rute i raspored snaga". Na toj karti, približna minirana područja širom Bosne i Hercegovine prikazana su magenta sjenčenjem. Prilikom analize, autor je shvatio da sjenčenje gotovo tačno prati entitetsku liniju. To ima smisla kada se sagleda činjenica da su mine postavljane duž položaja na prvoj liniji fronta, a entitetska linija prati upravo te pozicije. Stoga, zagađenost minama prati granicu.

IFOR-ova karta mina, ruta i rasporeda ARRC-a iz 1996. godine pokazuje približna minirana područja širom Bosne i Hercegovine. Mnoga od njih prate međuentitetsku liniju razgraničenja uspostavljenu nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Arhiva otkriva skrivene odluke

Autor je znao da linija prati nekadašnji front, ali vizuelizacija na karti minskih polja pomogla mu je da shvati da granica nije samo administrativna niti isključivo politička. Na mnogim mjestima, nju još uvijek fizički provode neeksplodirana ubojita sredstva zakopana u zemlji. Ovo je vrijednost koju arhiva nudi, a koju terenski rad sam po sebi ne može: ne nove činjenice, već novu dubinu.

Tržnica Arizona u zoru u blizini Brčkog, Bosna i Hercegovina. Osnovana nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, postala je prvo poslijeratno međuentitetsko trgovačko mjesto i jedna od najvećih tržnica na otvorenom na Balkanu.

Razbijeni keramički portret na nadgrobnom spomeniku na groblju crkve Svetog Đorđa iz 15. vijeka u Sopotnici, Novo Goražde. Fotografija je oštećena tokom rata u Bosni, kada su vojnici Armije Republike Bosne i Hercegovine vandalizirali lokalitet.

Autor je znao da entitetska linija prati front i da je rat ostavio traga na zemlji. Međutim, uvid u stvarne mape pružio je drugačije razumijevanje onoga što je fotografisao. Arhiva nije promijenila ono što je predmet fotografije, već je otkrila odluke koje stoje iza nje.

Kamena statua lava stoji ispred planiranog kineskog trgovačkog centra na tržnici Arizona u blizini Brčkog, u Bosni i Hercegovini. Veliki komercijalni kompleks nikada nije završen.