Nakon što je v.d. visokog predstavnika Louis J. Crishock prekinuo praksu diplomatskih eufemizama i direktno poručio da negiranje genocida u Srebrenici predstavlja napad na žrtve, a ne slobodu govora, u medijsko-političkom aparatu bh. entiteta Republika Srpska, por kontrolom Milorada Dodika, zavladala je neočekivana tišina.

No, iza fasade "iznenadne pristojnosti" krije se panika od zamjeranja američkom diplomati pod patronatom nove administracije u Washingtonu.

Godišnjica genocida u Srebrenici, najtežeg ratnog zločina na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata, ove godine u bosanskohercegovačkom javnom prostoru donosi neobičan fenomen. Umjesto uobičajene, agresivne kampanje relativizacije i otvorenog negiranja sudska utvrđenih činjenica na javnim emiterima i društvenim mrežama u Republici Srpskoj, uočljiv je potpuni prekid komunikacijske matrice. Razlog za ovu iznenadnu blokadu leži u direktnom nastupu vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH, iskusnog američkog diplomate Louisa J. Crishocka.

Crishock je uoči obilježavanja godišnjice presjekao dotadašnje političke spekulacije, podsjećajući javnost i političke aktere na bazične civilizacijske dužnosti.

„Obilježavanje genocida u Srebrenici je dužnost svih aktera iz međunarodne zajednice i Bosne i Hercegovine. To je naša dužnost i bit će mi čast da budem u Srebrenici ovaj vikend u ime Ureda visokog predstavnika“, jasno je poručio Crishock.

Najveći šok za propagandnu mašineriju u Banjoj Luci i prateću mrežu stranačkih botova predstavljalo je Crishockovo precizno pravno i moralno lociranje revizionizma, čime je direktno odgovorio na dugogodišnje pokušaje režima Milorada Dodika da negiranje genocida podvede pod demokratsko pravo na mišljenje.

„Negiranje genocida nije samo politički govor, niti je to sloboda govora. To je napad na žrtve i na članove njihovih porodica“, naglasio je v.d. visokog predstavnika.

Ove riječi nisu izazvale nikakvu reakciju u redovima Dodikovih medija poput RTRS-a i ATV-a, koji su se godinama oslanjali na iscrpljujuće i ciklične sukobe s prethodnim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

Zašto Dodik ne smije na Amerikanca?

Izvori "Slobodne Bosne" bliski vrhu vlasti u Banjoj Luci ističu da ova tišina nije plod nikakvog moralnog prosvjetljenja ili pijeteta prema srebreničkim žrtvama, već ogoljeni politički strah i kalkulacija sa Bijelom kućom.

Milorad Dodik i njegova politička garnitura već duže vrijeme otvoreno polažu sve karte na dobre odnose sa Trumpovom administracijom, nadajući se potpunom ukidanju preostalih crnih lista i redefinisanju američke pozicije na Balkanu. U takvoj konstelaciji snaga, ulazak u otvoreni medijski i verbalni rat sa visokorangiranim američkim diplomatima poput Crishocka – i to na tako osjetljivom pitanju kao što je Srebrenica – bilo bi političko samoubojstvo. Režim je svjestan da bi bilo kakav sirovi napad na američkog zvaničnika u ovom trenutku mogao rezultirati momentalnim padom u nemilost Trumpovog State Departmenta, čime bi propali mjeseci lobiranja i političkih priprema, ali i desetine miliona dolara - novca poreskih obveznika kojima je Dodik kupio skidanje sankcija njemu i njegovoj porodici.

Muk na društvenim mrežama

Dok su ranijih godina uoči 11. jula režimski profili i koordinirane bot-mreže agresivno širili alternativne povijesne narative, ovog puta se bilježi primjetna uzdržanost. Kampanja ignoriranja postala je jedini siguran izlaz. Režim u Banjoj Luci u ovom trenutku bira taktiku povlačenja, svjesni da iza Crishocka ne stoji samo deklarativna podrška unutar PIC-a (gdje su Turska i Nizozemska čvrsto stale uz Memorijalni centar Srebrenica), već i institucionalni zid Sjedinjenih Američkih Država. Za Dodika je ulog prevelik - privremeni gubitak "patriotskih bodova" kod kuće jeftinija je cijena od opasnosti iz Washingtona.

Kada je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira zvanično imenovao američkog diplomatu Louisa J. Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika, politička javnost u Bosni i Hercegovini očekivala je uobičajenu paljbu i radikalnu retoriku Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Umjesto eksplozivnih izjava, hitnih sjednica Narodne skupštine RS i prijetnji novim blokadama, uslijedila je neočekivana tišina.

Nagli zaokret u nastupima Milorada Dodika, koji je od otvorenog rušenja institucije OHR-a prešao na blago birokratsko vaganje riječi, kao direktna posljedicu Dodikovog straha od narušavanja odnosa s administracijom Donalda Trumpa.

(M.I.)