Ograničenja korištenja društvenih mreža za djecu u Evropskoj uniji mogla bi biti uvedena već ovog ljeta, nakon što se očekuje da će dugoočekivani izvještaj stručnog panela sljedeće sedmice preporučiti ograničavanje pristupa maloljetnika online platformama.

Nakon što je Australija postala prva država u svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina, nekoliko članica EU, uključujući Dansku i Grčku, zatražilo je sličan potez.

Evropska unija navodi da su sve opcije otvorene – od potpune zabrane korištenja društvenih mreža za djecu do ograničavanja pristupa određenim uslugama i funkcijama.

Čini se, međutim, da nema mnogo podrške za opći pristup koji bi obuhvatio sve platforme. Zvaničnici EU naglašavaju da odluke još nisu donesene prije nego što panel, koji je formirala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, 13. jula predstavi svoje preporuke.

Von der Leyen je ranije nagovijestila da podržava određena ograničenja, a službena objava očekuje se u septembru, iako bi se taj rok mogao promijeniti.

„Nije pitanje kada će djeca ili tinejdžeri imati pristup društvenim mrežama. Rekla bih da je važnije pitanje kada društvene mreže imaju pristup našoj djeci i tinejdžerima“, izjavila je prošle sedmice.

Ona je pod pritiskom jer su pojedine evropske prijestolnice, među kojima je i Pariz, već pripremile vlastite zakonske prijedloge. Ipak, Brisel je u ponedjeljak zatražio od Francuske da izmijeni nacrt zakona jer je, prema ocjeni EU, zadirao u nadležnosti Evropske komisije.

EU poručuje da će učiniti više kako bi zaštitio djecu na internetu, i to ne samo na društvenim mrežama.

„Bez obzira na odluke o starosnim ograničenjima, moramo se pozabaviti i poslovnim modelima te dizajnerskim rješenjima koja svakodnevno oblikuju online iskustva djece“, rekao je za AFP evropski komesar za zaštitu potrošača Michael McGrath.

Ograničenja zasnovana na riziku?

Ne očekuje se da će stručni panel preporučiti potpunu zabranu društvenih mreža za djecu.

Kao mogući model posmatra se rad njemačkog panela koji je prošlog mjeseca predložio dvije opcije: zakonski određenu minimalnu dob od 13 godina, što već primjenjuju mnoge platforme, ili ograničavanje pojedinačnih usluga i funkcija.

Evropska komisija, koja nadzire digitalni sektor EU, pažljivo prati provođenje zabrane u Australiji, gdje su se pojavili određeni izazovi, te bi mogla izabrati drugačiji pristup.

Brisel bi mogao primijeniti model zasnovan na procjeni rizika, odnosno zabraniti funkcije koje smatra štetnim, umjesto da potpuno zabrani platforme poput Instagrama, Snapchata ili TikToka.

Zabrane korištenja društvenih mreža za djecu postaju sve popularnije širom svijeta, a slične mjere poduzele su Velika Britanija i Indonezija. Mnoge članice EU-a, poput Grčke i Španije, također su pripremile vlastite zabrane, dok se Estonija snažno protivi takvom pristupu.

Većina Evropljana obuhvaćenih anketom u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Španiji želi da platforme uklone „štetne“ dizajnerske funkcije poput beskonačnog pomicanja sadržaja i personaliziranih preporuka, pokazala je anketa agencije YouGov objavljena u četvrtak.

Stručnjaci za digitalna prava smatraju da zabrane nisu najbolje rješenje te tvrde da bi EU umjesto toga trebala učiniti platforme sigurnijim za djecu koristeći postojeće zakonske mehanizme.

„Ne mislimo da je isključivanje odgovor. Moramo provoditi postojeće zakone“, rekao je za AFP Simeon de Brouwer iz organizacije za digitalna prava EDRi, dodajući da se nada kako će nova pravila o zaštiti potrošača biti „ambiciozna“.

McGrath je rekao da će novi zakon, koji se očekuje kasnije ove godine, „prepoznati djecu kao ranjive potrošače“ te da maloljetnici „moraju biti zaštićeni već samim dizajnom proizvoda“.

Odgovornost platformi

Takve mjere imaju podršku evropskih građana.

Anketa YouGova pokazala je da 75 posto od više od 5.100 ispitanih odraslih osoba smatra da platforme ne bi trebale biti dostupne maloljetnicima dok ne dokažu da su sigurne za korištenje.

„Moramo se usredotočiti na mjere koje osiguravaju da odgovornost bude na platformama, koje moraju dokazati da su njihovi proizvodi sigurni prije nego što ih mogu koristiti djeca ili bilo ko drugi“, rekao je Michiel van Hulten, direktor organizacije Reset Tech za EU.

EU raspolaže važnim pravnim sredstvom u obliku zakona o online sadržaju, koji najveće svjetske platforme obavezuje da brzo uklanjaju štetan i opasan sadržaj te zabranjuje ciljano oglašavanje usmjereno prema djeci.

Međutim, de Brouwer smatra da je EU „previše oprezan“ u provođenju tog zakona. Dok je EU od kineskog vlasnika TikToka zatražio promjene u vezi s „ovisničkim dizajnom“ platforme, američkoj kompaniji Meta, prema njegovim riječima, samo je naloženo provođenje provjere dobi.

Zvaničnik EU rekao je za AFP da bi Komisija do kraja ljeta trebala objaviti rezultate istrage protiv Metinih platformi Facebook i Instagram, koja ispituje na koji način njihove usluge mogu izazivati ovisničko ponašanje kod djece.