"Samit NATO-a u Ankari održan je u trenutku velikih globalnih izazova, od rata u Ukrajini i krize na Bliskom istoku do promjena u međunarodnom poretku", ocijenio je za Euronews BiH Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).

Posljednji dan Samita obilježile su poruke o budućnosti najveće vojne alijanse na svijetu, ali i nova pitanja nakon američkih napada na Iran poslije nesigurnog prekida vatre.

Bećirović je govorio o ulozi Turske u NATO-u, jedinstvu članica Alijanse, podršci Ukrajini i budućnosti saveza.

Koje su po vama ključne poruke sa ovog Samita? Kako tumačite to što je upravo Izrael napao Iran dok je NATO imao sastanak u Ankari?

Bećirović: Ovaj samit predstavlja prekretnicu u razvoju NATO-a nakon završetka Hladnog rata. Savez prolazi kroz duboku transformaciju usljed promjena u međunarodnom poretku, obilježenom ratom u Ukrajini, krizom na Bliskom istoku, militarizacijom Indo-pacifičkog prostora i rastućim geopolitičkim rivalstvima.

Samit je potvrdio da NATO ostaje centralni stub evroatlantske bezbjednosti, ali i da ulazi u novu fazu razvoja, koju je generalni sekretar Mark Rutte nazvao „NATO 3.0“. Kada je riječ o Iranu, smatra da je upravo jedinstvo 32 članice saveza predstavljalo pogodan trenutak za novi američki napad. Prema njegovim riječima, Trump je u takvim okolnostima želio pokazati odlučnost, posebno imajući u vidu strateški značaj Hormuškog moreuza.

Kakva je uloga Turske u NATO savezu? Može li se očekivati da ona raste? Kakva je njena uloga u ovom sukobu na Bliskom istoku između SAD-a i Irana?

Bećirović: Turska ima sve značajniju ulogu u NATO-u, a činjenica da je bila domaćin samita dodatno potvrđuje njen geopolitički značaj. Kao država koja povezuje Evropu, Bliski istok, Crno more i Kavkaz, Ankara ima važnu poziciju u regionalnoj bezbjednosti.

Zahvaljujući razvijenoj odbrambenoj industriji i sposobnosti da održava dijalog i sa Ukrajinom i sa Rusijom, Turska se profilisala kao jedan od ključnih nosilaca buduće evroatlantske sigurnosne arhitekture. Prema njegovim riječima, budućnost NATO-a zavisi od američkog liderstva, veće odgovornosti Evrope za sopstvenu odbranu i rastuće uloge država poput Turske.

Vidite li vi jedinstvo, ogromno jedinstvo unutar NATO saveza o kojem Trump govori, s obzirom na to da ovog puta nije slao neke prijateljske poruke, prije svega o Grenlandu?

Bećirović: Trump često šalje kontradiktorne poruke, ali američke institucije imaju kontinuitet bez obzira na predsjednika. Samit je pokazao da političke razlike među članicama nisu narušile temeljnu koheziju saveza.

Potvrđena je privrženost kolektivnoj odbrani iz člana 5 Vašingtonskog sporazuma, kao i spremnost članica da dodatno ulažu u svoje odbrambene kapacitete. Podrška Ukrajini ostaje jedan od ključnih prioriteta NATO-a.

Rat u Ukrajini NATO ne posmatra kao izolovani regionalni sukob, već kao izazov evropskoj bezbjednosti i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima. Istovremeno, Alijansa sve više pažnje posvećuje sajber bezbjednosti, vještačkoj inteligenciji, zaštiti kritične infrastrukture i razvoju odbrambene industrije.

Pominjali ste i da će NATO više izdvajati, odnosno 70 milijardi dolara za Ukrajinu. Da li to može dovesti do neke eskalacije ili eventualne deeskalacije situacije u toj zemlji?

Bećirović: I jedno i drugo je moguće. Dodatna sredstva predstavljaju jasnu poruku da NATO ostaje uz Ukrajinu i da neće dozvoliti da bude prepuštena Ruskoj Federaciji.

Prema njegovim riječima, sve češće se govori da je riječ o posredničkom ratu Zapada i Rusije na teritoriji Ukrajine, a najavljena vojna podrška i velika finansijska izdvajanja pokazuju da se skori završetak sukoba još ne nazire. Smatra da zbog toga vjerovatno neće uskoro doći do mira, ni u Ukrajini, ali ni u drugim dijelovima svijeta.