Nakon više od deset godina najava, administrativnih prepreka i pripreme dokumentacije, projekat izgradnje Aerodroma Bihać ulazi u jednu od najvažnijih faza. Federacija Bosne i Hercegovine započela je pripremne radove za nastavak izgradnje poletno-sletne staze, piše GPMaljevac.

Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić potvrdila je da započeti radovi predstavljaju početak Faze 1A, koju realizira Javno preduzeće „Aerodrom Bihać“.

Daljnja izgradnja odvijat će se po fazama, u zavisnosti od raspoloživog novca u federalnom budžetu i ispunjavanja regulatornih uvjeta.

Aerodrom će koštati približno 170 miliona KM

Prema važećoj projektnoj dokumentaciji, ukupna procijenjena vrijednost izgradnje Aerodroma Bihać iznosi približno 170 miliona KM, odnosno oko 87 miliona eura.

Projekat će se finansirati kapitalnim i tekućim transferima iz budžeta Federacije BiH, preko Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

U periodu od 2017. do 2025. godine za Aerodrom Bihać odobreno je ukupno 84,3 miliona KM. Od tog iznosa 82,9 miliona KM odnosi se na kapitalne, a približno 1,37 miliona KM na tekuće transfere.

Međutim, do kraja 2025. godine isplaćeno je i utrošeno 21,1 milion KM, što je tek četvrtina ukupno odobrenog iznosa.

Gdje je potrošen dosadašnji novac

Prema riječima ministrice Katić, dosadašnja sredstva korištena su za eksproprijaciju i otkup zemljišta, prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište, izradu aeronautičke studije te idejne i glavne projektne dokumentacije.

Novac je trošen i na geotehnička istraživanja, reviziju dokumentacije, izgradnju testne dionice poletno-sletne staze, pristupnu infrastrukturu i druge pripremne aktivnosti.

Na terenu je prethodno trebalo riješiti izuzetno složene imovinsko-pravne odnose. Grad Bihać provodio je eksproprijaciju više od 500 nekretnina koje su imale nekoliko hiljada vlasnika, od kojih mnogi žive izvan Bosne i Hercegovine.

Planirana pista duga 1.800 metara

Aerodrom Bihać planiran je kao aerodrom kategorije 4C, s poletno-sletnom stazom dužine 1.800 metara. Projektom je ostavljena mogućnost njenog kasnijeg produženja na 2.100 metara.

Takva infrastruktura trebala bi omogućiti prihvat putničkih mlaznih aviona kapaciteta do približno 140 sjedišta i letove u radijusu do 1.500 kilometara.

Time bi Bihać i Unsko-sanski kanton mogli biti direktno povezani s brojnim evropskim gradovima, kao i Istanbulom i drugim destinacijama u Turskoj.

Faza 1A obuhvata izgradnju poletno-sletne staze, dok naredne faze predviđaju izgradnju platforme za tri putnička aviona, aerodromskih objekata, prateće infrastrukture, odvodnih kanala i prilazne rasvjete.

Završni sloj piste procijenjen na 18 miliona KM

Prema troškovniku iz 2026. godine, samo završni sloj piste procijenjen je na približno 18 miliona KM.

Prije početka punog obima građevinskih radova potrebno je završiti tenderske procedure, osigurati finansiranje i ispuniti sve uvjete nadležnih institucija iz oblasti civilnog zrakoplovstva.

Aerodrom je u međuvremenu nabavio savremenu aviometeorološku stanicu koja bi trebala prikupljati podatke o vremenskim uvjetima. Ti podaci potrebni su za izradu budućih procedura slijetanja i polijetanja.

Milioni odobravani, ali radovi godinama kasnili

Kamen temeljac za izgradnju Aerodroma Bihać položen je još 2015. godine. Projekat je pokrenut s namjerom da se smanji saobraćajna izoliranost Bihaća i cijelog Unsko-sanskog kantona.

Iako je novac godinama odobravan, najveći dio vremena potrošen je na zemljište, dokumentaciju, saglasnosti i dozvole.

Realizaciju su usporavale neusaglašenosti zakona o eksproprijaciji, poljoprivrednom zemljištu i građenju. Posebno složen problem bila je prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.

Za razliku od nekih drugih velikih infrastrukturnih projekata koji imaju posebne zakonske procedure, Aerodrom Bihać morao je prolaziti kroz redovne i znatno sporije administrativne postupke.

Očekuju do 400.000 putnika godišnje

Lokacija budućeg međunarodnog aerodroma nalazi se na području postojećeg Sportskog aerodroma Golubić, izgrađenog tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Procjene uprave govore da bi aerodrom, nakon završetka i početka komercijalnih letova, mogao opsluživati između 300.000 i 400.000 putnika godišnje.

Najveći broj putnika očekuje se među građanima porijeklom iz Krajine koji žive i rade u zapadnoj Evropi, ali i među turistima koji posjećuju Nacionalni park Una, Bihać, Plitvička jezera i druge destinacije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Direktor JP „Aerodrom Bihać“ Anel Hadžić ranije je naglasio da je cilj izgraditi infrastrukturu koja će Krajinu povezati s ostatkom Evrope i ublažiti posljedice višedecenijske saobraćajne izolacije.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić poručio je da aerodrom nije samo bihaćki projekat, već projekat od interesa za cijelu Federaciju BiH, čiju izgradnju Grad Bihać ne može samostalno finansirati.

Početak Faze 1A trebao bi označiti prelazak s višegodišnjih priprema, otkupa zemljišta i izrade dokumentacije na gradnju najvažnijeg dijela aerodroma – poletno-sletne staze.