Dok političari širom Evrope zabrinuto gledaju ka globalnim sukobima, jedan tih, ali potencijalno razoran problem bukti ispod površine - Evropa ostaje bez vode. Ekstremne suše, klimatske promjene i šokantno dotrajala infrastruktura prijete da ostave milione ljudi bez osnovnih uslova za život, a situacija je već sada kritična, piše Blic.

Crveni alarm u pojedinim zemljama

Iako Evropska unija u cjelini koristi samo oko 5,8 posto raspoloživih resursa slatke vode, taj prosjek krije zastrašujuću istinu o pojedinim državama.

Apsolutni rekorder po ugroženosti je Kipar, koji se praktično nalazi u stalnom vanrednom stanju. Ova ostrvska država koristi nevjerovatnih 72 posto svojih resursa vode, dok tokom ljeta ta brojka skače na alarmantnih 92 posto. Vlasti su već primorane apelovati na građane da smanje potrošnju, dok se ubrzano grade postrojenja za desalinizaciju morske vode.

Odmah iza Kipra nalazi se Malta, čija potrošnja vode ljeti dostiže 67 posto raspoloživih resursa. U dubokoj „zoni upozorenja" tokom vrelih mjeseci nalaze se i druge mediteranske zemlje:

• Grčka (37 posto)
• Rumunija (34 posto)
• Portugal (31 posto)
• Italija (27 posto)
• Španija (26,5 posto)

Pored juga, najnoviji izvještaji za 2026. godinu pokazuju da se suša katastrofalno širi i istokom kontinenta. Upozorenja i alarmi su upaljeni u Ukrajini i Bjelorusiji, dok Poljska i baltičke zemlje bilježe kritično nizak vodostaj rijeka i ozbiljan deficit vlage u zemljištu.

Dotrajale cijevi kao tempirana bomba

Međutim, nije samo klima kriva za ovakav scenarij. Zastrašujući je podatak da u regiji Bazilikata na jugu Italije čak 70 posto pitke vode iscuri iz šupljih cijevi i nikada ne stigne do slavina. Italijanske mreže potiču još iz četrdesetih i pedesetih godina prošlog vijeka, a njihova kompletna zamjena trenutno djeluje finansijski neodrživo.

Bugarska ima ubjedljivo najveće gubitke u EU, jer iz njenih cijevi iscuri preko 60 posto vode. Ništa bolja situacija nije ni u Hrvatskoj, gdje se gubi oko 50 posto pitke vode, dok Irskoj curi više od 50 posto, a Rumuniji preko 40 posto. Problem u ovim zemljama, kao i u Mađarskoj, nije toliko oskudica vode u prirodi, već loš sistem snabdijevanja i izostanak investicija.

Za spas je potrebno nevjerovatnih 255 milijardi eura. Evropska agencija za životnu sredinu upozorava da se približno svaki deseti stanovnik EU već suočava s problemima u pristupu bezbjednoj i čistoj vodi. Organizacija „Water Europe" apeluje da je Evropi hitno potrebno uložiti čak 255 milijardi eura u narednih šest godina kako bi se zaštitili vodni resursi i zaustavilo katastrofalno curenje. Samo za sprovođenje postojećih zakona o vodama trenutno fali 23 milijarde eura godišnje.