Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik izjavio je da Europa ne može preživjeti bez ruskih resursa, zbog čega očekuje da će Europska unija morati preispitati svoje politike i pristupe prema Rusiji.

"Evropa je izabrala da antagonizuje Rusiju, što je bilo pogrešno. Evropska elita ‘nasjela’ je na politiku bivšeg američkog predsjednika Bidena, da bi se sada ispostavilo da je energetska kriza korijen svih ostalih kriza", rekao je Dodik u intervjuu za rusku režimsku agenciju RIA Novosti.

Dodik, iako bez ne obnaša nikakvu važniju političku funkciju, ponavlja kako se "evropska elita trenutno nalazi u velikoj krizi", dodajući da vjeruje kako će, kada mir dođe u Ukrajinu, razlozi za njihovo jedinstvo nestati.

"Bilo je jasno da ni EU ni NATO nisu funkcionisali onako kako su godinama prikazivali. Vjerujem da će se pojaviti nova elita i da će unutar EU i širom Evrope prevladati pokreti za suverenitet, fokusirajući se na vlastite države i zaštitu svojih naroda, a ne na ideologije poput neoliberalizma, koje nisu donijele ništa dobro njihovim narodima", naveo je Dodik.

Kazao je da, bez obzira na to što je jasno da u Europi nema jedinstva, pritisak EU na Republiku Srpsku ostaje snažan.

"Mi smo odbacili grube pritiske u najtežim trenucima i nastavit ćemo to činiti. Vjerujemo da je Zapad definitivno uništio Dejtonski sporazum, da trenutno ne postoji Dejtonski sporazum, već dejtonska neslaganja", kazao je.

Dodik je Rusima kazao da je RS "branilac tog sporazuma, a da je optužena da ga krši, dok se oni koji su ga potpuno pogazili predstavljaju kao branioci onoga što su sami uništili".

Za Putinovu režimsku agenciju kazao da ne prihvaća BiH, koja je "preuzela ovlaštenja koja joj ne pripadaju po Ustavu i Dejtonskom sporazumu", dodajući da BiH može napredovati samo kada i ako se vrati ustavnom poretku.

"Trenutno imamo mrtav ustav i neustavnu BiH, koju su stvorili zapadnjaci, a koja ne može funkcionisati", naveo je on, dodajući da je za RS evropski put odavno upitan.

Još je rekao da se RS pridržava odbacivanja članstva u NATO-u te da će nastaviti politiku partnerstva s Rusijom, dodajući da želi da se sukob u Ukrajini završi ruskom pobjedom.

Dodik je kazao i da želi da u BiH nestanu visoki predstavnici, koji, kako je kazao, već trideset godina stvaraju probleme.

Naveo je da se predstavnici SAD-a, pod sadašnjom administracijom, na ključnim forumima izjašnjavaju o potrebi da lokalni političari sami donose odluke i o ukidanju Ureda visokog predstavnika (OHR).

"Ovo može biti ohrabrujuće, s obzirom na to da se stav SAD-a donekle razlikuje od ruskog po pitanju vremenskog okvira – oni žele zatvoriti OHR za jednu do tri godine, dok Rusija i ja želimo da se to desi odmah", rekao je Dodik.

DODIKOV RUSKI RULET

Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije ocijenilo je da Louis J. Crishock, koji je imenovan za vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nakon odlaska Christiana Schmidta, ne može imati ovlaštenja predviđena Dejtonskim mirovnim sporazumom, jer, kako tvrde, ta funkcija nije predviđena Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) 30. juna je imenovao Louisa J. Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH, koji će obavljati tu dužnost do imenovanja novog visokog predstavnika, nakon odlaska Christiana Schmidta.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije navode da Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine ne poznaje funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH.

"Ukoliko je ova funkcija neophodna za osiguranje tehničkog funkcioniranja Kancelarije Visokog predstavnika (OHR), onda to predstavlja isključivo unutrašnje pitanje te institucije. Međutim, nikakva ovlaštenja u smislu Dejtonskog sporazuma takozvani vršilac dužnosti visokog predstavnika ne posjeduje. Takva ovlaštenja mogu biti data samo legitimnom visokom predstavniku, čiju je kandidaturu odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a. Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru PIC-a da Luisa Crishocka predstave kao "privremenog visokog predstavnika" nemaju pravni osnov", ističu iz tog ministarstva.

Ponovili su da Rusija ostaje pri stavu da je međunarodni protektorat nespojiv sa suverenitetom BiH te da OHR treba biti zatvoren, a funkcija visokog predstavnika ukinuta.

"Stav Rusije kao jednog od međunarodnih garanta Dejtonskog sporazuma je dosljedan i principijelan. Vanjski protektorat je nespojiv sa suverenitetom Bosne i Hercegovine. Stoga smo uvjereni da OHR mora biti zatvoren što je prije moguće, a pozicija visokog predstavnika ukinuta bez ikakvih uslova", navode iz ruskog Ministarstva.

Odgovarajući na pitanje da li će Rusija nastaviti učestvovati u radu Upravnog odbora PIC-a, naglasili su da Ruska Federacija nikada nije ni prekidala svoje članstvo u tom tijelu.

"Privremena suspenzija našeg učešća u sastancima ovog formata posljedica je činjenice da se od 2021. godine njegove sjednice održavaju pod "predsjedavanjem" samozvanca Christiana Schmidta, koji je, uz podršku zapadnih zemalja, uzurpirao funkciju visokog predstavnika. Drugi aspekt se odnosi na to da je, krivicom tih istih zapadnih predstavnika, napuštena dugogodišnja praksa donošenja odluka konsenzusom u okviru Upravnog odbora. Za sada ne vidimo nikakvu spremnost partnera da isprave nenormalnu situaciju koju su sami stvorili", istaknuli su.

Također, rusko Ministarstvo smatra i da "bonska ovlaštenja" nisu u skladu s Dejtonskim sporazumom, navodeći da Aneks 10 visokom predstavniku daje ulogu međunarodnog posrednika, a ne nosioca izvršnih ovlaštenja.

Kako navode, sve zemlje svijeta, bez izuzetka, suočavaju se s poteškoćama i unutrašnjim nesuglasicama, ali da to ne znači "da je radi njihovog rješavanja potrebno uspostavljati neke nadnacionalne organe sa vanjskim upravljanjem".

"Davno je došlo vrijeme da se narod Bosne i Hercegovine riješi ovog ponižavajućeg vanjskog protektorata i preuzme odgovornost za sudbinu vlastite zemlje, donoseći suverene odluke zasnovane na dijalogu, kompromisu, Dejtonskom ustavu i zakonima", poručili su.

Zaključili su da su "kontinuirane zakulisne manipulacije oko imenovanja novog visokog predstavnika u zapadnim krugovima nastavak ove destruktivne, kratkovide prakse" te da je malo vjerovatno da će doprinijeti normalizaciji situacije u zemlji.

Indikativno je da Dodikova izjava za ruski režimski medij stiže gotovo paralelno s reakcijom ruskom ministarstva vanjskih poslova.

OPASNA IGRA VOŽDA IZ LAKTAŠA

Politička strategija Milorada Dodika ušla je u fazu visokog rizika. Suočen s potpunom promjenom dinamike unutar Ureda visokog predstavnika (OHR), kojom nakon odlaska Christiana Schmidta privremeno rukovodi iskusni američki diplomata Louis J. Crishock, Dodik se našao u procjepu između sopstvene proruske retorike i paničnog straha od američkih kaznenih mjera. Diplomatski izvori „Slobodne Bosne“ ukazuju na to da lider SNSD-a igra dvostruku igru koja bi ga mogla skupo koštati.

Dodikov režim izdvojio je ogromna finansijska sredstva - novac građana, za lobističke kuće u Sjedinjenim Američkim Državama, ciljajući strukture bliske Trumpovoj administraciji, a sve kako bi se izlobiralo ukidanje rigoroznih sankcija njemu i članovima njegove porodice.

Upravo u toj činjenici leži razlog zašto je naglo prekinuta višegodišnja praksa brutalnog vrijeđanja institucije OHR-a. Dok je Christiana Schmidta svakodnevno nazivao „turistom“ i „lažnim predstavnikom“, novog vršioca dužnosti – Amerikanca Crishocka – Dodik ne smije javno kritizirati. Svjestan je da bi bilo kakav verbalni napad na američkog diplomatu automatski aktivirao mehanizme State Departmenta i značio gotovo siguran povratak na „crnu listu“.

Međutim, politička zavisnost od medijske pažnje nagnala je Dodika na alternativni i izuzetno opasan manevar. U svojim posljednjim javnim istupima i objavama, on je ponovo pokrenuo val agresivnog hvaljenja Ruske Federacije i njenog utjecaja na Balkanu.

Osim toga, američki šef OHR-a je tokom proteklog vikenda u Srebrenici postavio neprobojan zid i kada je u pitanju negiranje genocida, podcrtavajući da se revizionizam više neće tolerirati pod krinkom "slobode govora".

Dodik se tako našao u mat poziciji. S jedne strane, primoran je da šuti na Crishockove direktne prozivke i oštre stavove o Srebrenici jer strahuje od povratka američkih sankcija.

S druge strane, njegovo insistiranje na svesrpskom saboru i slavljenju Kremlja, u Washingtonu se više ne promatra kao lokalni folklor, već kao direktno podrivanje američkih nacionalnih interesa na Balkanu.

Igrajući na kartu ruske moći koja ubrzano kopni, Dodik riskira da novac uložen u lobiranje u Americi postane potpuno bezvrijedan, a on izoliraniji nego ikada prije.

Diplomatski izvori „Slobodne Bosne“ tvrde kako će Dodik biti u velikom problemu ukoliko nastavi s opstrukcijom i kritikama na račun američkog plinskog projekta Južne plinske interkonekcije, što je upravo jučer učinio.

Pitanje je samo boji li se Dodik više povratka na američku „crnu Listu“ ili Putinovih ljudi, ukoliko ne bude igrao po notama Kremlja!?

(M.I.)