Henry McCarty, poznatiji kao William H. Bonney ili jednostavno Billy the Kid (1859.–1881.), bio je američki odmetnik i revolveraš čija je kratka, ali burna karijera postala legenda Divljeg zapada.

U samo tri godine sudjelovao je u najmanje devet ubojstava, pobjegao iz zatvora i postao najtraženiji čovjek Novog Meksika. Ubio ga je šerif Pat Garrett 14. srpnja 1881. u dobi od samo 21 godine, ali njegova slika - nasmiješeni dječak s puškom Winchester i Colt revolverom - ostala je vječni simbol buntovništva i Divljeg zapada.

Siroče koje je postalo ubojica

Rođen je 23. studenoga 1859. u New Yorku, vjerojatno u irskoj četvrti, kao Henry McCarty. Otac mu je umro rano, a majka Catherine preselila se s njim i bratom Josephom u Kansas, zatim Colorado i naposljetku Silver City u Novom Meksiku.

Godine 1874. Catherine je umrla od tuberkuloze, a 15-godišnji Henry ostao je siroče. Prvi put je uhićen 1875. zbog krađe odjeće, pobjegao je iz zatvora i zaputio se u Arizonu. Tamo je 1877. u saloonu u Camp Grantu ubio prvog čovjeka - kovača Franka Cahilla tijekom tučnjave. Od tada je nosio nadimak "Kid" jer je izgledao mlađe od svojih godina.

Rat u okrugu Lincoln

Ključni trenutak bila je 1878. godina kada se pridružio grupi "Regulators" u Rat u okrugu Lincoln - krvavom sukobu između dviju poslovnih frakcija u Novom Meksiku. Billy je radio za engleskog rančera Johna Tunstalla kojeg su ubili ljudi šerifa Williama Bradyja i konkurentske kuće Murphy-Dolan.

Regulatorsi su osvetnički ubili Bradyja i još nekoliko ljudi, a Billy je postao najpoznatiji član bande. Nakon petodnevne bitke u Lincolnu u srpnju 1878., gdje je ubijen Regulator Alex McSween, Billy i preživjeli pobjegli su u šume.

Lov na Billyja i bijeg iz zatvora

Godine 1880. novi šerif Pat Garrett, Billyjev bivši prijatelj iz saloona, dobio je 500 dolara nagrade za njegovu glavu. Uhvatio ga je 23. prosinca 1880. kod Stinking Springsa.

U travnju 1881. Billy je osuđen na vješanje u Lincolnu. Dana 28. travnja 1881. dogodio se najspektakularniji bijeg u povijesti Zapada: ubio je dvojicu čuvara, Jamesa Bella i Boba Olingera, revolverom koji mu je netko prokrijumčario, ukrao konja i nestao.Šerif Pat Garret

Posljednja noć u Fort Sumneru

Nakon dva mjeseca bijega, Garrett je dobio dojavu da se Billy skriva kod Petea Maxwella u Fort Sumneru. U noći 14. srpnja 1881. Garrett je sjedio u tami Maxwellove sobe.

Billy je ušao bos, s nožem u ruci, pitajući na španjolskom "Quién es?" (Tko je to?). Garrett je ispalio dva hica u mraku - jedan je promašio, drugi pogodio Billyja u prsa. Umro je za nekoliko minuta.

Pokopan je sutradan na vojnom groblju u Fort Sumneru zajedno s dvojicom prijatelja, Tomom O'Folliardom i Charlesom Bowdreom. Nadgrobni spomenik triput je ukraden i vraćen; danas je u kavezu.

Za života je Billy bio sitan (oko 170 cm, 60 kg), ljevak, plavook i, prema predajama, uvijek nasmiješen. Govorio je tečan španjolski, volio plesati i pjevati meksičke balade. Novine su ga zvale "najkrvavijim odmetnikom Zapada", iako je dokazano ubio samo četiri čovjeka vlastoručno (plus pet u skupnim okršajima).

Hollywood ga je učinio besmrtnim: prva filmska verzija snimljena je već 1911., a najpoznatije su bile one s Paulom Newmanom (1958.) i Emiliom Estevezom (1988.).