„Slobodna Bosna“ u posjedu je dokumenta upućenog zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH u kojem se zastupnike poziva da prilikom imenovanja dvoje sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine poštuju ustavni princip proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda. Uz dopis je dostavljen i pregled imenovanja rukovodilaca državnih institucija, koji pokazuju značajan disbalans u nacionalnoj zastupljenosti.

Kako saznaje „Slobodna Bosna“, zastupnici uopće nisu informirani o ovome što slijedi.

Državni parlamentarac Šemsudin Mehmedović u dopisu podsjeća na odredbe Ustava Bosne i Hercegovine prema kojima imenovani funkcioneri, u pravilu, trebaju odražavati sastav naroda u Bosni i Hercegovini. Poziva se i na ranije odluke Ustavnog suda BiH koje, kako navodi, potvrđuju princip proporcionalne zastupljenosti Bošnjaka, Srba i Hrvata u državnim institucijama.

Prema njegovim navodima, Bošnjaci su nedovoljno zastupljeni na rukovodećim funkcijama u institucijama Bosne i Hercegovine. Kao ilustraciju navodi da je od ukupno 33 rukovodeće pozicije u državnim institucijama imenovano šest Bošnjaka, 14 Srba i 13 Hrvata, dok smatra da bi, prema principu proporcionalnosti, Bošnjacima trebalo pripasti 16 takvih pozicija.

U dopisu se iznose i tvrdnje o zastupljenosti Bošnjaka u institucijama Republike Srpske, kao i primjeri iz pojedinih lokalnih zajednica i državnih organa, koje potvrđuju postojanje neravnomjerne nacionalne zastupljenosti. Također navodi da je na rukovodećim funkcijama u institucijama BiH zastupljenost Bošnjaka znatno manja od, kako se tvrdi, zakonom utvrđenog udjela.

Mehmedović ističe da nijedan politički ili stranački dogovor ne može biti iznad ustavnih odredbi te poziva zastupnike da prilikom izbora novih sudija Ustavnog suda BiH vode računa o ustavnom principu proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda.

Uz dopis je priložen pregled imenovanih direktora državnih institucija u aktuelnom i prethodnom mandatu Vijeća ministara BiH. Dokument sadrži popis institucija, imena imenovanih direktora, broj zaposlenih, budžete institucija te informacije o isteku njihovih mandata. Prema podacima iz priloga, pregled obuhvaća ukupno 33 rukovodeće pozicije, kao i dodatni popis direktora koje nisu imenovali Vijeće ministara BiH nego drugi nadležni organi.

Rasprava o izboru novih sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine dolazi u trenutku kada pitanje nacionalne zastupljenosti u državnim institucijama zauzima važno mjesto u raspodjeli vlasti u BiH.

(SB)