Nakon 50. godine raste opći rizik od razvoja malignih bolesti, ali nijedna pojedinačna namirnica ne izaziva rak sama po sebi. Stručnjaci upozoravaju da dugoročne prehrambene navike, tjelesna težina i učestalost konzumiranja određenih proizvoda mogu utjecati na zdravstveni rizik.

Posebnu pažnju privlače dvije grupe proizvoda koje se često nalaze na jelovniku: prerađeno meso te visokokalorična hrana bogata dodanim šećerima i rafiniranim ugljikohidratima.

Umjesto potpunog izbacivanja pojedinačnih namirnica ili uvođenja strogih dijeta, zdravstvene organizacije preporučuju ograničavanje problematičnih proizvoda i stvaranje održivih prehrambenih navika.

Prerađeno meso pod povećalom

U prerađeno meso ubrajaju se kobasice, hrenovke, slanina, salame, paštete i drugi proizvodi koji su konzervirani, dimljeni, soljeni ili na drugi način industrijski obrađeni.

Međunarodna agencija za istraživanje raka, koja djeluje u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, klasificirala je konzumiranje prerađenog mesa kao kancerogeno za ljude. Najčvršći dokazi odnose se na povezanost s rakom debelog crijeva.

Prema procjeni agencije, svakodnevno konzumiranje 50 grama prerađenog mesa povezano je s približno 18 posto većim relativnim rizikom od razvoja raka debelog crijeva. To ne znači da će svaka osoba koja jede takve proizvode dobiti rak, nego da rizik raste s količinom i učestalošću konzumiranja.

Tokom konzerviranja, dimljenja i termičke obrade mogu nastati spojevi poput N-nitrozo jedinjenja i policikličnih aromatskih ugljikovodika, koji se povezuju s kancerogenim djelovanjem.

Svjetska zdravstvena organizacija nije poručila ljudima da prerađeno meso moraju potpuno izbaciti, ali navodi da smanjenje njegove konzumacije može umanjiti rizik od raka debelog crijeva.

Šećer nije direktan uzrok

Drugu problematičnu grupu čine gazirana pića, kupovni slatkiši, lisnata tijesta, bijeli hljeb i drugi proizvodi bogati dodanim šećerima, kalorijama i rafiniranim ugljikohidratima.

Tvrdnja da šećer direktno "hrani rak" i da će njegovo izbacivanje zaustaviti rast tumora nije naučno potvrđena. Američki nacionalni institut za rak navodi da ćelije raka troše više glukoze od zdravih ćelija, ali istraživanja nisu pokazala da jedenje šećera direktno pogoršava rak niti da njegovo potpuno izbacivanje dovodi do povlačenja bolesti.

Problem nastaje kada prehrana bogata šećerima i visokokaloričnim proizvodima doprinosi dugoročnom povećanju tjelesne težine, gojaznosti i inzulinskoj rezistenciji. Gojaznost je povezana s povećanim rizikom od najmanje 13 vrsta raka, među kojima su rak debelog crijeva, jetre, bubrega, gušterače i dojke nakon menopauze.

Zato stručnjaci preporučuju prehranu zasnovanu na povrću, voću, mahunarkama, integralnim žitaricama, orašastim plodovima, ribi i kvalitetnim izvorima proteina. Prerađeno meso, zaslađena pića i visokokalorični industrijski proizvodi trebali bi se konzumirati rijetko i u manjim količinama.

Osobe koje imaju hronične bolesti, posebne prehrambene potrebe ili se liječe od malignih bolesti trebale bi promjene ishrane uskladiti s ljekarom ili nutricionistom.

Izvori: Dnevno.hr, IARC/WHO, NCI i CDC