U Strategiji nacionalne sigurnosti Trumpove administracije tvrdi se da je "Evropa i dalje strateški i kulturno od presudne važnosti za Sjedinjene Države", ali se istovremeno izražava zabrinutost da se evropski kontinent kreće prema "civilizacijskom brisanju", a kao razlozi za to navode se masovne migracije, "gušenje političke opozicije" i pad nataliteta.

Zato se u toj strategiji predlaže da se SAD uključi u stvar tako što će, između ostalog, "podsticati otpor sadašnjem smjeru Evrope unutar evropskih država", a ključna ideja je uspostavljanje savezništva s "patriotskim evropskim strankama".

Od objavljivanja tog, kako navodi autor, izuzetno neobičnog dokumenta, prošlo je otprilike sedam mjeseci, a MAGA agenda za Evropu već se raspada. Evropske stranke i političari koje ljudi iz Trumpovog kruga smatraju "patriotskim" ili gube vlast ili se ubrzano udaljavaju od američkog predsjednika.

Najveći udarac, kako se navodi, bio je poraz Viktora Orbána na izborima u Mađarskoj u aprilu. No, Trump je u međuvremenu otuđio i potencijalne saveznike u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Gubitak Orbána – heroja MAGA-e i redovnog govornika na konferenciji CPAC (Konferencija konzervativne političke akcije), bliskoj Trumpovom pokretu – bio je posebno težak udarac. Bivši mađarski premijer nije bio samo ideološki istomišljenik nego i koristan Trumpov saveznik koji je često blokirao zajedničko evropsko djelovanje, naprimjer kada je riječ o pomoći Ukrajini.

Vrijeđanje i ponižavanje u Evropi ne prolazi

Trumpova administracija optuživala je evropske vlade za "potkopavanje demokratskih procesa", ali se nije ustručavala otvoreno stati na Orbánovu stranu, iako je upravo on zagovornik "neliberalne demokratije", koji je svog suparnika Pétera Magyara potpuno isključio iz televizijskog programa. Američki potpredsjednik JD Vance čak je tokom kampanje otputovao u Budimpeštu kako bi podržao Orbána, ali bez uspjeha jer je premoćno pobijedio Magyar.

Evropa je donijela veliku odluku, upravo je počelo veliko odvajanje od Trumpove Amerike

Mađarski izbori pokazali su da Evropska unija svojim članicama može ponuditi mnogo više nego Sjedinjene Države. Orbánova brojna kršenja evropskog prava dovela su do ozbiljnog ograničavanja isplata iz evropskih fondova Mađarskoj, što je naškodilo tamošnjoj ekonomiji. Mogućnost ponovne uspostave finansiranja iz evropskih fondova predstavljala je opipljiv materijalni podsticaj mađarskim biračima, što je nešto s čim se Bijela kuća nije mogla mjeriti.

I italijansku premijerku Giorgiu Meloni smatralo se ideološki bliskom Trumpovoj Bijeloj kući. Vance je čak napisao predgovor njene nedavno objavljene knjige. No, Meloni je takođe svjesna da je Italija jedan od najvećih korisnika evropskog fonda za oporavak nakon pandemije, iz kojeg prima gotovo 200 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova. Trumpovo nezadovoljstvo zbog italijanske nespremnosti da podrži SAD u ratu protiv Irana navelo ga je da o Meloni govori izrazito uvredljivo, a ona mu je uzvratila.

Dugogodišnje američko političko iskustvo možda je Trumpa navelo na uvjerenje da može vrijeđati i ponižavati političke protivnike – poput Marca Rubija ili Teda Cruza – te da će mu se oni, bez obzira na to, na kraju vratiti. No, takav se obrazac teško može primijeniti na političku lidericu koja odgovara italijanskim biračima, a ne republikancima iz pokreta MAGA, piše Rachman za FT.

Trumpovi ispadi i ponašanje njegovih pristalica možda su u SAD-u već izgubili dobar dio svoje šokantnosti, ali u Evropi i dalje izazivaju snažne reakcije, prisiljavajući čak i potencijalne saveznike da se javno distanciraju od američkog predsjednika. Jordan Bardella, jedan od dvoje vodećih lidera francuskog desničarskog Nacionalnog okupljanja – uz svoju mentoricu Marine Le Pen – odbio je prošle godine govoriti na konferenciji CPAC nakon što je Steve Bannon, bivši Trumpov savjetnik, na sceni izveo gest koji je nalikovao nacističkom pozdravu.

Desničari su se počeli otvoreno rugati Trumpu. Samo ga jedan sljedbenik u Evropi još sluša

Kada je Trump omalovažio doprinos savezničkih i britanskih vojnika u ratu u Afganistanu, njegov politički saveznik Nigel Farage, lider britanske Reformističke stranke, bio je prisiljen javno mu proturječiti. Istraživanje provedeno ove godine pokazalo je da samo 14 posto Britanaca ima pozitivno mišljenje o Trumpu, dok čak 81 posto o njemu misli negativno, a bliska povezanost s Trumpom vjerovatno će predstavljati ozbiljan politički teret za Faragea i njegovu stranku, ocjenjuje autor.

Ostao samo Nawrocki

Američki predsjednik još je nepopularniji u Njemačkoj, gdje samo 10 posto građana ima pozitivno mišljenje o njemu. To stvara određenu dilemu za ultradesničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD), koju su Vance i neki drugi akteri nastojali približiti Trumpovom pokretu. AfD trenutno vodi u anketama, ali se njegovo rukovodstvo sada postepeno udaljava od Trumpove administracije. Takođe, ustrojstvo njemačkog izbornog sistema čini malo vjerovatnim da će AfD u skorije vrijeme dobiti formalnu ulogu u saveznoj vladi, čime blijede nade Bijele kuće da će Njemačku privući na svoju stranu.

Trumpova administracija polagala je velike nade u to da će Călin Georgescu, populistički kandidat krajnje desnice, pobijediti na predsjedničkim izborima u Rumuniji 2025. godine. Vance je burno reagovao kada su izbori poništeni zbog optužbi za rusko miješanje u kampanju. Georgescuu je potom zabranjeno ponovno kandidovanje, a kandidat koji je bio politički najbliži njegovim stavovima kasnije je izgubio od proevropskog kandidata.

Zbog toga je danas možda najizraženije MAGA-orijentisan šef države u Evropi poljski predsjednik Karol Nawrocki. No, njegov uticaj na unutrašnju politiku zemlje ograničen je ustavom, a poljski politički vrh neće imati mnogo razumijevanja za popustljiv odnos Bijele kuće prema Rusiji, procjenjuje Rachman.

Za razliku od Evrope, MAGA pokret znatno uspješnije pronalazi ideološke partnere u Latinskoj Americi. Nakon nedavnih predsjedničkih izbora u Kolumbiji i ta je zemlja dobila lidera usklađenog s Trumpovom politikom, kao što je to još ranije bio slučaj u Čileu, Argentini, Boliviji i Salvadoru. Za sada su se jedino Meksiko i Brazil, dvije najmnogoljudnije države regije, oduprli tom trendu. Rašireni kriminal, siromaštvo i slabe institucije čine Latinsku Ameriku podložnijom trumpizmu, ali u razvijenijim i stabilnijim evropskim demokratijama poruke MAGA pokreta jednostavno ne nailaze na odjek, zaključuje Gideon Rachman.