Sjedinjene Američke Države zaustavile su povlačenje aviona za dopunu goriva u zraku sa aerodroma Ben Gurion, uprkos zahtjevu Izraela da se njihov broj smanji zbog ozbiljnog ometanja civilnog saobraćaja. Izraelska ministrica saobraćaja naredila je da na glavnom aerodromu može ostati najviše 20 američkih tankera.

Na vrhuncu američkog vojnog raspoređivanja na aerodromu Ben Gurion bilo je parkirano oko 75 aviona za dopunu goriva i transportnih aviona, koji su mjesecima zauzimali veliki dio raspoloživih pozicija za parkiranje letjelica.

Američki avioni raspoređeni su u Izraelu uoči početka zajedničkog rata SAD-a i Izraela protiv Irana, koji je počeo 28. februara 2026. godine. Njihovo prisustvo značajno je ograničilo mogućnost vraćanja civilnog zračnog saobraćaja na uobičajeni nivo.

Sharon Kedmi, generalni direktor Izraelske uprave aerodroma, ranije je upozorio da Ben Gurion koristi samo približno trećinu normalnog kapaciteta, dok je oko 70 posto operacija ograničeno prostorom i resursima koje koristi američka vojska.

Prema njegovim riječima, situacija je već izazvala gubitke od približno 700 miliona šekela, odnosno oko 248 miliona dolara, uz upozorenje da bi se šteta mogla povećati na više milijardi šekela.

Amerikanci zaustavili povlačenje

Izrael i SAD prethodno su postigli dogovor da se broj američkih aviona na Ben Gurionu postepeno smanji na 20, dok bi ostale letjelice bile premještene u baze izraelskih zračnih snaga.

Dio aviona već je bio uklonjen, ali je Washington nakon nove eskalacije sukoba s Iranom zaustavio nastavak povlačenja. Tokom jedne noći na Ben Gurion sletjela su još četiri američka tankera, čime je ukupan broj ponovo povećan na 33.

Izraelski mediji navode da je ranije bilo planirano povlačenje još 18 letjelica tokom druge polovine jula, ali su one zbog nastavka borbi ostale na aerodromu.

Zvaničnici izraelske zrakoplovne industrije tvrde da su dvije zemlje unaprijed dogovorile da se američki tankeri, u slučaju obnove sukoba, mogu odmah vratiti na Ben Gurion.

Miri Regev, ministrica saobraćaja Izraela, naredila je da se više ne dozvoljava slijetanje američkih tankera nakon što njihov broj dostigne prethodno dogovorenu granicu.

"Nećemo dozvoliti da na aerodromu Ben Gurion bude više od dogovorenih 20 američkih aviona za dopunu goriva. Ostali mogu sletjeti u baze izraelskih zračnih snaga", poručila je Regev.

Naglasila je da stotine hiljada Izraelaca imaju kupljene avionske karte za ljetne odmore i da civilni letovi ne smiju biti otkazivani zbog američkih vojnih aviona.

Izraelska uprava aerodroma upozorila je da bi nastavak trenutnog stanja mogao ugroziti približno 50.000 avionskih karata i primorati kompanije da početkom augusta smanje broj letova.

CENTCOM burno reagovao

Visoki zvaničnici Centralne komande američke vojske (CENTCOM) navodno su burno reagovali na odluku izraelskog Ministarstva saobraćaja i upozorili da ograničavanje slijetanja ugrožava operativne potrebe američkih snaga u regiji.

Američka strana smatra da su avioni za dopunu goriva ključni dio regionalnog odvraćanja i vojnih operacija protiv Irana.

Podršku zahtjevu Washingtona pružio je i dio Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), čiji je neimenovani visoki zvaničnik rekao da su tankeri strateški resurs SAD-a i sastavni dio zajedničkih priprema protiv Irana.

Američka vojska navodno preferira Ben Gurion zbog razvijene infrastrukture, centralne lokacije i blizine hotela i drugih objekata potrebnih vojnim posadama.

Izraelski zvaničnici istovremeno tvrde da između dvije zemlje "nema krize" te da Ministarstvo odbrane razgovara s predstavnicima SAD-a o rješavanju spora.

Ipak, gotovo 33 američka tankera trenutno zauzimaju pozicije potrebne civilnim avionima, zbog čega aerodrom ne može u potpunosti obnoviti redovan saobraćaj. Dodatni operativni troškovi već pogađaju izraelske aviokompanije, koje upozoravaju da će ih na kraju snositi putnici kroz više cijene karata.

Izrael je od početka rata u potpunosti podržavao raspoređivanje američkih vojnih aviona i zajedničke operacije protiv Irana. Međutim, kako vojno prisustvo sve više ograničava rad glavnog aerodroma, ugrožava ljetne letove i povećava ekonomske gubitke, spor između civilnih i vojnih institucija postaje sve vidljiviji.

(Vostok/izraelski mediji)