Pojedini pripadnici srpske zajednice na Kosovu ocijenili su izjavu ministrice Srbije Snežane Paunović o "etničkom čišćenju" kao neodgovornu i provokativnu. Upozoravaju da posljedice takve retorike neće snositi političari u Beogradu, već ljudi koji svakodnevno žive na Kosovu.

Snežana Paunović, ministrica državne uprave i lokalne samouprave Srbije, u intervjuu za beogradsku televiziju Kurir izjavila je da bi "etnički očistila Kosovo 1998. godine" da je bila na mjestu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije kojem se sudilo pred Haškim tribunalom.

Govoreći o životu na Kosovu i odlasku iz Peći tokom ratnih događaja, Paunović je rekla da Albance ne bi likvidirala, nego bi zahtijevala da svi koji se ne osjećaju kao stanovnici tadašnje Savezne Republike Jugoslavije napuste zemlju.

Republika Kosovo proglasila ju je zbog te izjave 14. jula personom non grata, uz trajnu zabranu ulaska ili tranzita kroz Kosovo. Njene riječi izazvale su osude predstavnika Evropske unije, političkih stranaka, nevladinih organizacija i dijela srpske zajednice na Kosovu.

Osude iz srpske zajednice

Tokom rata na Kosovu od 1998. do 1999. godine ubijeno je više od 13.000 ljudi, dok su hiljade nestale. Više od 1.500 osoba, među kojima su većinom Albanci, i dalje se vodi kao nestalo.

Haški tribunal utvrdio je da su snage tadašnje Savezne Republike Jugoslavije i Srbije tokom proljeća 1999. godine provodile široku kampanju nasilja i prisilnog protjerivanja albanskog civilnog stanovništva. Cilj zajedničkog zločinačkog poduhvata bio je nasiljem i terorom protjerati značajan broj kosovskih Albanaca kako bi državne vlasti zadržale kontrolu nad Kosovom.

Nebojša Pavković, nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije, pravosnažno je osuđen na 22 godine zatvora zbog deportacija, prisilnog premještanja, ubistava i progona albanskih civila.

Bivši potpredsjednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije Nikola Šainović osuđen je na 18 godina, policijski general Sreten Lukić na 20 godina, a nekadašnji komandant Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević na 14 godina zatvora.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić osuđen je na 15 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja deportacija i prisilnog premještanja albanskog stanovništva. Nekadašnji predsjednik Srbije Milan Milutinović oslobođen je optužbi, dok je Milošević preminuo u pritvoru prije izricanja presude.

Miodrag Milićević iz nevladine organizacije Aktiv smatra da izjavi dodatnu težinu daje činjenica da ju je izgovorila ministrica u Vladi Srbije.

Prema njegovim riječima, pojedini političari ostali su zarobljeni u devedesetim godinama i traumatičnim periodima kroz koje su društva prošla nakon raspada Jugoslavije.

Milićević je za Radio Slobodna Evropa rekao da takva izjava raspiruje međuetničku netrpeljivost i pripadnike srpske zajednice na Kosovu stavlja u još nepovoljniji položaj.

"To ni na koji način ne može opravdati animozitet prema bilo kome, a još manje se može posmatrati u kontekstu onoga što danas Srbi na Kosovu proživljavaju", kazao je Milićević.

Tatjana Lazarević, urednica portala KoSSev, ocijenila je izjavu o etničkom čišćenju kao "školski primjer nepromišljenosti", koji može proizvesti ljudske, institucionalne i političke posljedice.

Naglasila je da osoba koja njeguje humanističke vrijednosti ne bi smjela ni pomisliti, a kamoli javno govoriti o etničkom čišćenju. Takve riječi, prema njenoj ocjeni, posebno ne smije izgovoriti neko ko predstavlja Vladu Srbije i državne institucije.

"Kao neko ko dolazi s Kosova, trebala bi imati posebnu senzibilnost u riječniku i stavovima zbog teškog iskustva kroz koje su prolazili i Albanci i Srbi", navela je Lazarević.

Izjavu je osudila i Anitta Hipper, glasnogovornica Evropske unije, poručivši da u Evropi nema mjesta za retoriku kojom se opravdava ili zagovara etničko čišćenje.

Navela je da su takve poruke suprotne vrijednostima ljudskog dostojanstva, pomirenja, odgovornosti i dobrosusjedskih odnosa na kojima je zasnovana Evropska unija.

Slične stavove iznijeli su i građani iz sredina sa srpskom većinom na Kosovu.

Jelena iz Sjeverne Mitrovice opisala je izjavu kao problematičnu i provokativnu, ocijenivši da može samo nanijeti štetu srpskoj zajednici.

"Posebno mi je problematično što izjava dolazi od ministrice koja je porijeklom iz Peći, ali više ne živi na Kosovu", kazala je.

Aleksandar iz Gračanice smatra da takva nepromišljena izjava ne pomaže ljudima koji su ostali živjeti na Kosovu i da se može zloupotrijebiti.

"To još jednom pokazuje koliko vlast u Srbiji misli na ljude koji su ostali živjeti na Kosovu", rekao je za RSE.

Milena iz Štrpca ocijenila je kao krajnje destruktivno da visoka državna zvaničnica govori o etničkom čišćenju, posebno uzimajući u obzir okolnosti u kojima žive pripadnici srpske zajednice.

Upozorila je na mogući "efekt leptira", odnosno niz negativnih posljedica koje bi izjava mogla izazvati.

Ko će snositi odgovornost

Četiri nevladine organizacije iz srpske zajednice reagovale su 15. jula zajedničkim saopćenjem, u kojem su izjavu Paunović opisale kao govor mržnje, dehumanizirajuću retoriku i pokušaj normalizacije ideje etničkog čišćenja u javnom prostoru.

Saopćenje su potpisali Centar za afirmativne društvene akcije, Nova društvena inicijativa, Institut za teritorijalni ekonomski razvoj i Aktiv.

Organizacije su upozorile da cijenu takvih izjava ne plaćaju političari koji ih izgovaraju, nego pripadnici srpske zajednice na Kosovu.

"Ovakvi narativi produbljuju nepovjerenje među zajednicama, dodatno otežavaju položaj kosovskih Srba i često služe kao opravdanje za mjere kojima se ograničavaju prava naše zajednice", navedeno je u saopćenju.

Tatjana Lazarević smatra da Srbi na Kosovu već osjećaju posljedice politika vlasti Srbije i Kosova te da je izjava Paunović idealna za daljnju instrumentalizaciju u verbalnom sukobu dviju strana.

Miodrag Milićević također vjeruje da vlasti Kosova koriste neodgovorne izjave političara iz Srbije kako bi opravdavale odnos prema srpskoj zajednici i da bi se isto moglo dogoditi i u ovom slučaju.

Izjavu ministrice osudili su studenti u blokadi, Pokret slobodnih građana i Stranka Srbija centar, pozivajući da Paunović snosi političku odgovornost.

Paunović je potom, 14. jula, saopćila da se ne odriče politike Socijalističke partije Srbije, čija je članica od 1992. godine.

"Mi smo stranka koja je vodila Srbiju u neopisivo teškim historijskim okolnostima, podnijela velike žrtve i čije se ime najčešće spominjalo u Hagu", napisala je Paunović.

Iz Vlade Srbije nisu odgovorili na upit RSE, dok je Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova Srbije i stranački kolega Paunović, osude njene izjave nazvao "sramnim i licemjernim".

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, izjavio je 15. jula da riječi ministrice ne predstavljaju njegov stav niti politiku Vlade Srbije.

Izjava ministarke Snežane Paunović (na fotografiji, arhiv) naišla je na brojne reakcije i osude iz regiona i EU.

"Neoprezno i nedovoljno odgovorno. Ne smije se izlaziti s takvim izjavama u javnost. To nije politika ni moja ni Vlade Srbije", rekao je Vučić u Kijevu, gdje je prisustvovao Samitu Jugoistočna Evropa – Ukrajina.

Milićević smatra da bi Paunović iz moralnih razloga trebala podnijeti neopozivu ostavku i uputiti izvinjenje.

Tatjana Lazarević očekuje da će ministrica ipak snositi određene posljedice, ali ne zato što je, kako je rekla, proradila savjest Vlade Srbije, nego zbog pritiska domaće javnosti i međunarodne zajednice.

(Radio Slobodna Evropa)