Vijeće za implementaciju mira (PIC) ni iz drugog pokušaja nije imenovalo nasljednika Christiana Schmidta na mjestu visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Dalo je to povoda domaćim političkim akterima da još jednom potcrtaju vlastite stavove o potrebi i obimu djelovanja OHR-a, usput ukazujući na nedosljednosti političkih protivnika.

Opterećen odnosima evropskih članica i SAD-a, PIC se utopio u sivilo bosanskohercegovačke političke stvarnosti. Šlag na torti je prelazno rješenje u vidu vršioca dužnosti visokog predstavnika. Funkcija koju silom prilika obavlja Luis Krišok, a koja ne postoji. Kritike je u tom smislu uputila jedina članica Savjeta za provođenje mira koja ne učestvuje u njenom radu - Rusija. Svi ostali, uključujući i domaće aktere, ćute.

"Oni koji su najveći zagovornici ukidanja OHR-a, bonskih ovlašćenja i ostalog uključujući i SNSD i RS ćute. Ćute iz prostog razloga što će podržati svaku odluku koja dolazi iz SAD-a", navodi za BHRT Tanja Topić, politička analitičarka.

Glasnici SNSD-a uvjereni su da novi visoki predstavnik neće biti izabran prije Opštih izbora. Ponavljaju stav da se bez OHR-a može i mora. Podršku dobijaju iz HDZ-a.

"Republika Srpska je odavno pokazala da ne zavisi od Кancelarije visokog predstavnika. Vjerujem da je ovo prilika da i u Sarajevu prihvate realnost da visoki predstavnik više nije potreban ovoj zemlji. Umjesto oslanjanja na strane intervencije, vrijeme je da odgovornost za političke procese u potpunosti preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici naroda", ističe Ana Trišić Babić, v.d. direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju RS.

"Sigurno imamo odgovornost da napravimo iskorake neke jer nema potrebe da mi budemo protektorat nečiji", poručuje Marina Pendeš, delegatkinja u Domu naroda PSBiH.

Politički protivnici SNSD-a upiru prstom u neprincipijelnost ove političke stranke. Gdje je, pitaju, nestao dominantan argument za osporavanje Christiana Schmidta - potvrda Savjeta bezbjednosti UN?

"Sada imamo ovaj izbor nečeg što se zove visoki predstavnik a neće biti visoki predstavnik i vidno da će SNSD biti zadovoljan ako bude jedan, a neće biti zadovoljan ako bude drugi, a zašto tako? Zašto niste principijelni?", pita Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

"Mi mislimo da Bosni i Hercegovini uopšte nije potreban ni visoki predstavnik ni kancelarija visokog predstavnika, posebno znajući kakva je njihova istorijska uloga i kakav je njihov odnos prema SDS-u", smatra Branko Blanuša, predsjednik SDS.

Potreba za visokim predstavnikom nije prestala, kao ni opcija nametanja rješenja u vidu bonskih ovlaštenja, stavovi su najvećeg broja stranaka sa sjedištem u Sarajevu.

Tako Nermin Nikšić, lider SDP-a, u objavi na društvenim mrežama piše da OHR ostaje u punom kapacitetu i ovlaštenjima.

Međutim, domaći akteri ne mogu da utiču na odluku PIC-a, a analitičari tumače da smo postali polje sukoba između Trumpove administracije i Evropske unije.

"Budući da neće moći, najvjerovatnije, koristiti bonske ovlasti, za Bosnu i Hercegovinu je sasvim svejedno ko će doći, ali igra između Trumpa i birokrata iz EU pokazuje da smo mi ušli u jednu potpuno novu epohu militantnog ofanzivnog konzervativnog kapitalizma", zaključuje Enver Kazaz, politički analitičar.

Pojačana je, zbog svega, potreba za unutrašnjim političkim kompromisom. Domaći politički ratovi izgledaju sve besmislenije u trenucima kada država klizi u energetsko-ekonomsko ropstvo, vjeruje profesor Kazaz.