Finansijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu dokumentirao je šest najčešćih obrazaca pranja novca u Bosni i Hercegovini. Kriminalne grupe tokom 2025. koristile su lažne kompanije, bankomate u Evropskoj uniji, nekretnine, luksuzna vozila, trgovinu oružjem i kriptovalute da bi prikrile porijeklo novca.

Prema posljednjem izvještaju Finansijsko-obavještajnog odjela Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kriminalne grupe i pojedinci koristili su sve složenije metode da bi nezakonito stečeni novac ubacili u legalne finansijske i privredne tokove.

Jedna od najsloženijih shema povezana je s organiziranim kriminalnim grupama koje djeluju na relaciji Evropska unija – Bosna i Hercegovina. One u BiH registriraju kompanije i preko njih otvaraju račune u domaćim bankama.

Na te račune potom pristiže novac s računa kompanija registriranih u članicama Evropske unije, a istražitelji sumnjaju da je pribavljen poreskim utajama. Transakcije se pokušavaju opravdati lažnom poslovnom dokumentacijom.

Lažne firme i bankomati

Nakon što novac stigne u Bosnu i Hercegovinu, kriminalci ga često ne podižu u domaćim bankama. Umjesto toga koriste kartice povezane s računima u BiH i podižu gotovinu na bankomatima u državama Evropske unije.

Na taj način pokušavaju prikriti stvarni izvor novca, identitet njegovih vlasnika i vezu između uplata i kompanija registriranih u Bosni i Hercegovini.

FOO je dokumentirao i zloupotrebe službenog položaja u domaćim institucijama. U jednom slučaju visokopozicionirani službenici omogućili su drugim osobama sticanje protivpravne imovinske koristi.

"Rukovodilac te institucije u tom periodu stekao je imovinu velike vrijednosti za koju se sumnja da je povezana s nezakonitim postupanjem", navedeno je u izvještaju.

Sumnjiva imovina obuhvatala je nekretnine i skupocjeni nakit. Istražitelji su analizirali porijeklo novca kojim je ta imovina kupljena i njegovu moguću povezanost sa zloupotrebom ovlaštenja.

FOO je zabilježio i slučajeve poreskih obveznika koji ostvaruju velike oporezive prihode pružanjem različitih usluga ili prenosom vlasničkih udjela u kompanijama, ali ih ne prijavljuju nadležnim poreskim organima.

Da bi izbjegli tragove u bankarskom sistemu, takve osobe često raspolažu gotovinom. Novac zatim ulažu u kupovinu nekretnina, luksuznih automobila, nakita i drugih vrijednosti.

Oružje, prevare i kriptovalute

Posebnu kategoriju predstavljaju strani državljani koji su preko kompanija registriranih u Bosni i Hercegovini obavljali neovlaštenu vanjskotrgovinsku razmjenu oružja, vojne opreme i robe dvojne namjene.

Takve aktivnosti provođene su suprotno propisima Bosne i Hercegovine i međunarodnim pravilima. Višemilionska dobit zatim je ubacivana u redovno poslovanje kompanija ili prebacivana na privatne račune za lične potrebe.

Finansijsko-obavještajni odjel upozorio je i na kompjuterske prevare usmjerene protiv domaćih kompanija. Kriminalci kompromitiraju poslovnu elektronsku komunikaciju između firmi ili unutar same kompanije i zatim šalju lažne instrukcije za plaćanje.

Novac se preusmjerava na račune u inostranstvu koji pripadaju takozvanim "novčanim mulama" ili fantomskim kompanijama pod kontrolom prevaranata.

Nakon uplate sredstva se brzo podižu u gotovini, prebacuju na druge račune ili pretvaraju u kriptovalute preko internetskih platformi. Brzina transakcija otežava bankama i istražnim organima da na vrijeme zaustave transfer novca.

FOO navodi da su među najzastupljenijim prethodnim krivičnim djelima različite vrste prevara, falsificiranje dokumenata, zloupotrebe ovlaštenja, prevare u privrednom poslovanju, poreske utaje i obavljanje djelatnosti bez potrebnih dozvola.

Istražitelji zaključuju da kriminalne grupe pokušavaju iskoristiti slabosti finansijskog sektora, tržišta nekretnina i trgovine nakitom i drugim vrijednostima. Sve češće koriste i tržište kriptovaluta u Bosni i Hercegovini i inostranstvu da bi prikrile nezakonito stečenu imovinsku korist.

Izvor: Hercegovina.info