Nakon 40. godine organizam počinje drugačije da reaguje na način ishrane, a upravo tada zdravlje srca, krvnih sudova i cijelog organizma zahtijeva više pažnje nego ranije. Na to upozorava rumunski ljekar dr. Mihail Pautov, koji smatra da bi određene namirnice trebalo svesti na minimum ili ih potpuno izbaciti iz jelovnika.

Kako objašnjava, godine, dugotrajan stres i životne navike ostavljaju sve veći trag na organizmu, zbog čega je četvrta decenija života pravi trenutak za promjenu ishrane.

Prerađeno meso među najvećim rizicima

Na vrhu liste namirnica koje bi trebalo izbjegavati nalaze se industrijski prerađeni mesni proizvodi, poput kobasica, hrenovki, salama i industrijski proizvedene slanine. Dr. Pautov upozorava da upravo ova hrana predstavlja jedan od najvećih rizika za dugoročno zdravlje.

Podsjeća da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još 2015. godine prerađeno meso svrstala u grupu 1 kancerogenih supstanci, što znači da postoje čvrsti naučni dokazi da njegova konzumacija povećava rizik od razvoja raka kod ljudi.

– Dimljenje, konzervansi i nitriti u organizmu stvaraju spojeve koji mogu oštetiti ćelije. To je kao tempirana bomba – upozorava ljekar.

I male količine mogu povećati rizik

Njegove tvrdnje potkrepljuju i naučna istraživanja. Studija Univerziteta Harvard iz 2023. godine pokazala je da svakodnevni unos od svega 30 grama prerađenog mesa – što odgovara otprilike jednoj kriški slanine – može povećati rizik od raka debelog crijeva za oko 15 posto.

Slične rezultate objavili su i istraživači sa Univerziteta Oxford, koji su utvrdili vezu između česte konzumacije industrijski prerađenih mesnih proizvoda i povećanog rizika od raka želuca i gušterače.

– Nisam protiv mesa, ali ako proizvod može mjesecima stajati na polici i pritom izgleda gotovo kao plastika, onda to više nije hrana već hemijski eksperiment – kaže dr. Pautov.

Šećer je druga velika opasnost

Pored prerađenog mesa, ljekar upozorava i na prekomjeran unos rafiniranog šećera. Kako ističe, šećer sam po sebi nije problem ukoliko se unosi umjereno i u što prirodnijem obliku. Međutim, velike količine bijelog šećera i industrijskih slatkiša predstavljaju ozbiljan problem.

– Tada šećer postaje gorivo za upalne procese koji mogu doprinijeti razvoju raka – objašnjava.

Česti nagli skokovi nivoa šećera u krvi opterećuju gušteraču, koja mora proizvoditi sve više inzulina. Povišen nivo ovog hormona može podstaći rast ćelija, uključujući i one koje su već pretrpjele određene promjene.

Studija objavljena 2022. godine u časopisu Nature pokazala je povezanost između povišenog nivoa šećera u krvi i većeg rizika od raka dojke kod žena u postmenopauzi. Dr. Pautov dodaje da prekomjerno unošenje šećera može privremeno oslabiti rad imunološkog sistema.

– Bijela krvna zrnca tada se više bave viškom glukoze nego zaštitom organizma od infekcija i oštećenja. To je kao da vojsku pošaljete da skuplja omote od bombona umjesto da čuva granice – slikovito objašnjava.

Šta kažu stručnjaci?

Naučna zajednica uglavnom se slaže da bi unos prerađenog mesa trebalo ograničiti, jer postoje ubjedljivi dokazi da njegova česta konzumacija povećava rizik od pojedinih vrsta raka, naročito raka debelog crijeva.

Kada je riječ o šećeru, situacija je nešto složenija. Sam šećer nije direktan uzrok raka, ali njegovo prekomjerno konzumiranje može doprinijeti gojaznosti, inzulinskoj rezistenciji i hroničnim upalnim procesima, koji povećavaju rizik od brojnih ozbiljnih bolesti.

Zbog toga stručnjaci preporučuju umjeren unos šećera i ishranu zasnovanu na što manje prerađenim namirnicama, uz mnogo povrća, voća, mahunarki i kvalitetnih izvora proteina, prenosi "Mondo".