Građani Bosne i Hercegovine koji putuju prema zemljama Evropske unije preko Hrvatske suočavaju se s dugim zadržavanjima na granici. Dok Hrvatska gužve ublažava povremenim obustavljanjem biometrijskih provjera, Švedska putnicima omogućava da dio EES registracije završe prije dolaska na granicu.

Sistem ulaska i izlaska, poznat kao EES, u punoj je primjeni od 10. aprila 2026. godine. Namijenjen je evidentiranju državljana zemalja izvan EU koji u šengenski prostor dolaze na kratkotrajni boravak, a bilježi podatke iz pasoša, fotografiju lica, otiske prstiju te mjesto i vrijeme prelaska granice.

Cilj sistema jeste povećanje sigurnosti, lakše otkrivanje prekoračenja dozvoljenog boravka i sprečavanje korištenja lažnih identiteta. Međutim, njegova praktična provedba, raspoređivanje policijskih službenika, broj otvorenih traka i korištenje dodatne opreme u nadležnosti su država koje upravljaju vanjskim granicama EU.

Švedska registruje putnike unaprijed

Švedska je među prvim državama omogućila korištenje službene aplikacije Travel to Europe. Putnici koji podliježu EES-u i imaju biometrijski pasoš mogu najranije 72 sata prije putovanja unijeti podatke, skenirati čip pasoša, napraviti fotografiju lica i odgovoriti na pitanja o planiranom boravku.

Aplikacija omogućava i izbor graničnog prijelaza te očekivanog vremena dolaska. Putnik može unaprijed dodati i osobe koje putuju s njim, što je posebno značajno za porodice s djecom.

Prethodna registracija ne ukida graničnu kontrolu niti putniku garantuje ulazak u Švedsku. Policijski službenik i dalje provjerava identitet i ispunjenost uslova, ali je dio administrativnog i biometrijskog postupka već obavljen, zbog čega bi prolazak trebao biti brži.

Prema službenoj stranici Evropske unije, puna mogućnost prethodnog unosa podataka trenutno je dostupna pri ulasku u Švedsku. Portugal podržava samo prethodno popunjavanje upitnika, dok Hrvatska nije navedena među državama koje koriste aplikaciju. Odluku o njenom uvođenju donosi svaka država pojedinačno.

To pokazuje da EES ne mora počinjati tek kada putnik stigne do policijske kućice. Dio postupka moguće je premjestiti na telefon i završiti prije putovanja, čime se smanjuje vrijeme potrebno za obradu na granici.

Hrvatska reaguje nakon stvaranja kolona

Hrvatska je, s druge strane, predvidjela mogućnost privremenog ublažavanja EES kontrola kada nastanu velike gužve. Voditelj Službe za granice Policijske uprave splitsko-dalmatinske Joso Vujić objasnio je da se sistem može djelimično suspendirati kada se očekuje čekanje duže od 45 minuta.

U tom slučaju policija i dalje kreira dosje putnika i obavlja pasošku kontrolu, ali može privremeno odustati od uzimanja otisaka prstiju i fotografiranja lica. Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović potvrdio je da nadležni organi koriste tu mogućnost kada procijene da je potrebna.

Takva mjera može privremeno ubrzati prolazak, ali se aktivira tek kada se kolone već formiraju. Švedski pristup je preventivan: putnik podatke dostavlja prije dolaska, dok hrvatski model uglavnom reaguje nakon što čekanje dostigne problematičan nivo.

Poređenje ipak nije potpuno jednostavno. Hrvatska upravlja velikim brojem cestovnih prijelaza na vanjskoj granici EU, preko kojih tokom ljeta prolaze hiljade vozila iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kontrola putnika u automobilima, autobusima i kamionima organizacijski je složenija od obrade putnika na aerodromu.

To, međutim, ne znači da su višesatna čekanja neizbježna. Evropska pravila dopuštaju mobilnu registraciju, samouslužne sisteme, automatizirane provjere i nacionalne programe za olakšavanje prelaska granice. Države odlučuju koje će mogućnosti uvesti i na kojim prijelazima.

Klub zastupnika Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu također je poručio da države članice moraju rješavati probleme u provođenju EES-a. Zastupnica Lena Düpont navela je da evropski propisi već nude dovoljno fleksibilnosti za privremene operativne poteškoće, ali da nacionalne vlasti te mogućnosti moraju u potpunosti koristiti.

Posebno je važno naglasiti da građani Bosne i Hercegovine koji imaju važeću boravišnu dozvolu ili dugoročnu vizu neke od država šengenskog prostora uglavnom ne podliježu EES registraciji. To se odnosi i na veliki broj građana BiH koji žive i rade u Austriji, Njemačkoj ili Sloveniji.

Oni se, ipak, mogu naći u istoj koloni s putnicima koji moraju dati biometrijske podatke. Zbog toga čak i osobe koje su izuzete iz EES-a mogu satima čekati ukoliko nije otvoren dovoljan broj traka ili putnici nisu pravilno razdvojeni.

Nema dokaza koji bi potvrdili da Hrvatska namjerno zadržava građane Bosne i Hercegovine. Postoji, međutim, opravdano pitanje koristi li dovoljno službenika, traka i digitalnih rješenja na prijelazima koji tokom turističke sezone redovno postaju uska grla.

Višesatno čekanje na visokim temperaturama nije samo pitanje udobnosti. Ono posebno pogađa djecu, starije osobe, hronične bolesnike i putnike koji nakon višesatne vožnje dolaze na granicu.

Primjer Švedske pokazuje da sigurnost i brži prolazak ne moraju biti suprotstavljeni ciljevi. Hrvatska ima pravo privremeno ublažiti biometrijske provjere, ali bi dugoročnije rješenje bilo uvođenje prethodne registracije, povećanje broja otvorenih traka i bolje raspoređivanje policijskih službenika tokom najvećih gužvi.

EES ne bi smio postati opravdanje za višesatne kolone. Tehnologija je uvedena da modernizira granice, a ne da putovanje od nekoliko sati pretvori u cjelodnevno čekanje.

(SB)