Maslinovo ulje bilo je mnogo više od namirnice u antičkom svijetu. Koristilo se u ishrani, medicini, kozmetici, vjerskim obredima i trgovini, ali novo istraživanje pokazuje da su neki njegovi navodni tragovi u drevnoj keramici možda pogrešno protumačeni.

Naučnici su otkrili da hemijski sastav zemljišta može znatno promijeniti organske ostatke sačuvane u keramičkim posudama. Zbog toga ono što laboratorijska analiza prepozna kao maslinovo ulje ponekad može biti drugo biljno ulje, pa čak i životinjska mast.

Keramika je porozna i tokom upotrebe upija mikroskopske količine ulja, masti i drugih organskih materijala. Ti molekuli mogu ostati zarobljeni u njenim zidovima stotinama ili hiljadama godina, omogućavajući arheolozima da istraže šta se nekada nalazilo u posudama.

Analiza organskih ostataka postala je važno sredstvo za rekonstrukciju ishrane, poljoprivrede, trgovinskih veza i svakodnevnog života drevnih društava. Međutim, studija objavljena u časopisu Journal of Archaeological Science pokazuje da na rezultate ne utječe samo sadržaj posude nego i sredina u kojoj je bila zakopana.

Eksperiment s dvije vrste zemljišta

Istraživački tim predvođen naučnicom Rebecckom Gerdes s Univerziteta Cornell napravio je male keramičke uzorke od terakote, ispekao ih u peći i natopio maslinovim uljem.

Uzorci su zatim zakopani u dvije različite vrste vlažnog zemljišta. Prvo je bilo blago kiselo zemljište iz američke savezne države New York, dok je drugo dopremljeno s Kipra i sadržavalo mnogo krečnjaka, zbog čega je bilo alkalno. Takvo zemljište često se pojavljuje na arheološkim lokalitetima istočnog i južnog Mediterana.

Kako ne bi morali čekati hiljadama godina, naučnici su ubrzali proces starenja. Keramičke uzorke držali su na temperaturi od 50 stepeni Celzijusa do godinu dana, a zatim su iz njih izdvojili i analizirali sačuvane molekule.

Rezultati su pokazali značajne razlike. U alkalnom zemljištu s Kipra sačuvana je manja količina maslinovog ulja, dok su pojedini važni biomarkeri biljnih ulja nestajali brže nego u blago kiselom zemljištu iz New Yorka.

Nakon godinu dana u alkalnom zemljištu istraživači su uspjeli izdvojiti prosječno oko 18 posto lipida, dok je u drugim eksperimentalnim uvjetima sačuvano više od 26 posto. Posebno je zabilježen gubitak dikarboksilnih kiselina, koje arheolozi koriste kao pokazatelje prisustva biljnih ulja.

Kada ti molekuli nestanu, hemijski "potpis" maslinovog ulja postaje nepotpun. Ulje ne iščezava bez traga, ali se njegov sastav mijenja toliko da može početi podsjećati na druge biljne proizvode ili životinjsku mast.

"Problem je što se sastav maslinovog ulja preklapa sa sastavom brojnih drugih biljnih ulja. Kada počne propadati, situacija postaje još složenija jer njegovi ostaci mogu izgledati kao životinjska mast", objasnila je Gerdes.

Moguće posljedice za arheologiju

Otkriće je posebno važno za proučavanje istočnog Mediterana tokom kasnog bronzanog doba, približno između 1650. i 1100. godine prije nove ere. Maslinovo ulje tada je bilo važna namirnica, trgovačka roba i dio svakodnevnog života, pa su njegovi navodni tragovi često korišteni za izvođenje zaključaka o proizvodnji i trgovini.

Nova studija ne dokazuje da su svi raniji nalazi pogrešni. Njeni autori smatraju da bi kriterije za prepoznavanje biljnih ulja trebalo prilagoditi hemijskom sastavu zemljišta na svakom lokalitetu, posebno u mediteranskim područjima bogatim krečnjakom.

To znači da arheolozi ubuduće neće moći analizirati samo molekule iz keramike. Morat će detaljnije proučavati i zemljište u kojem je predmet proveo stoljeća ili milenije.

Otkriće otvara i pitanje utjecaja zemljišta na druge organske ostatke, poput vina, mliječnih proizvoda, voska, smole i životinjskih masti. Autori smatraju da buduća biomolekularna istraživanja moraju snažnije povezati arheologiju, hemiju, geologiju i nauku o zemljištu.

Ukoliko daljnja istraživanja potvrde rezultate, pojedini zaključci o ishrani, trgovinskim putevima i ekonomiji drevnih civilizacija mogli bi biti preispitani. Historija neće morati biti ispisana ispočetka, ali bi njeno tumačenje moglo postati znatno preciznije.

Studiju pod nazivom "Overlooking environmental context causes misidentification of ancient Mediterranean plant oil in organic residues" objavio je časopis Journal of Archaeological Science. U istraživanju su učestvovali naučnici iz više oblasti s Univerziteta Cornell, a projekt je podržala američka Nacionalna naučna fondacija.

Izvor: Telegraf.rs/ SciTechDaily / Journal of Archaeological Science