Na YouTube kanalu "FM Images Balkans" nedavno je objavljen snimak koji je privukao ogromnu pažnju gledatelja širom regije. Riječ je o arhivskom videu iz prošlosti, uz kratko objašnjenje: "Kako su se građani izjašnjavali o svojoj nacionalnosti u Jugoslaviji 1971. godine."

Gledatelji su ovaj snimak odmah povezali s čuvenim popisom stanovništva iz te godine. Na njemu autor razgovara s pripadnicima različitih generacija iz više krajeva tadašnje Jugoslavije, a odgovori su itekako zanimljivi.

Jedna starija gospođa na početku snimka kaže da se izjašnjava kao pravoslavka. "A ne kao Srpkinja ili Jugoslovenka?", upitao ju je novinar. "Pa dobro, nisam ni bila kući, moj muž je rekao", iskreno je odgovorila.

Zatim je isto pitanje postavljeno dvjema mladim djevojkama. "Kod nas kući još nisu bili, ali ja ću reći da sam Jugoslovenka", rekla je prva, dok je druga imala drugačiji stav: "Rođena sam u Bosni, ali kao Srpkinja ću se izjasniti."

Pitanje o nacionalnosti postavljeno je i građanima u Dubrovniku. "Kao Hrvatica", odgovorila je mlada žena koja je potvrdila da je tu rođena. "Kao Hrvatica, bome. Šta ću drugo? Rodila sam se kao Hrvatica i tako ću umrijeti", dodaje jedna baka u Dalmaciji. S druge strane, jedan muškarac srednjih godina u kadru tvrdi da će se izjasniti kao Jugosloven: "Rođen sam u Jugoslaviji, uopšte ne postavljam pitanje nacije."

"Najradije bih bio ono što jesam – Bosanac"

U Sloveniji su gotovo svi odgovorili da su Slovenci, osim jednog muškarca koji se izjasnio kao Hrvat. Čini se da je isto pitanje postavljeno i stanovnicima na području Bosne i Hercegovine.

"Musliman", odgovorila su trojica muškaraca. Na novinarsko pitanje izjašnjavaju li se ljudi tu kao Bosanci, odgovaraju: "Nismo čuli za to. Ima i dosta srpskog življa, pravoslavaca i katolika." U njihovom društvu bio je i muškarac koji je dodao: "Ja sam Hrvat u svako doba. Nikad se ne stidim onoga što jesam i tako će biti dok ne umrem."

U jednom trenutku kadar se seli ispred zgrade Hrvatskog narodnog pozorišta (HNK) u Zagrebu. Žena koju je novinar zaustavio odgovara: "Ja sam rođena ovdje, Hrvatica sam, ali ne smatram da to ima neku naročitu važnost. Mogla sam biti rođena i negdje drugo."

Ipak, najviše simpatija pobrao je mladić iz njenog društva koji je dao pomalo komplikovan, ali mnogima u BiH i danas itekako poznat odgovor:

"Najteže je meni odgovoriti. Vi ste svi rođeni negdje ovdje, a za mene je nezgodno. Meni bi skoro moglo biti svejedno. Ja bih najradije bio ono što jesam – Bosanac, a ako priznaju još nešto, onda musliman. Jugosloven prije svega."

"Nevjerovatan historijski dokument"

Komentari ispod videa ubrzo su se počeli nizati.

• "Vrlo vrijedan snimak. Čuo sam za ovaj popis iz 1971. godine"

• "Nevjerovatan historijski dokument u ovim arhivskim snimcima i djeliću sjećanja na ljude iz tog perioda. Ljudi su nekako drugačije govorili, ponašali se i odgovarali na novinarovo pitanje" - samo su neki od utisaka gledatelja.

Ako snimak zaista prikazuje period popisa stanovništva SFRJ iz 1971. godine, vrijedi podsjetiti da je tada u državi živjelo 20.522.912 stanovnika.

Najbrojniji su bili Srbi sa 8.143.246 stanovnika (39,7 posto ukupnog stanovništva). Slijedili su Hrvati sa 4.526.782 stanovnika (22,1 posto), Muslimani – danas Bošnjaci – sa 1.729.932 stanovnika (8,4 posto), Slovenci sa 1.678.032 stanovnika (8,2 posto), Albanci sa 1.309.523 stanovnika (6,4 posto), Makedonci sa 1.194.784 stanovnika (5,8 posto) te Crnogorci sa 508.843 stanovnika (2,5 posto).

Popis stanovništva proveden je 31. marta 1971. godine i obuhvatio je cijelu tadašnju Jugoslaviju. Bio je to jedan od najvažnijih demografskih popisa u historiji zemlje, a prikupljeni podaci služili su za planiranje ekonomskog razvoja, obrazovanja i drugih javnih politika.

Osim broja stanovnika, popis je bilježio i podatke o nacionalnoj pripadnosti, maternjem jeziku, obrazovanju i zaposlenosti. Upravo pitanje nacionalnosti danas izaziva najveću pažnju jer savršeno pokazuje koliko su se identiteti i način izjašnjavanja mijenjali kroz decenije. Video ne prikazuje statističke rezultate, već žive ljude i njihove odgovore, zbog čega predstavlja pravu vremensku kapsulu koja i pola stoljeća kasnije budi ogroman interes javnosti.