Krim je godinama bio simbol najveće geopolitičke pobjede ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nakon aneksije 2014. godine, Moskva je od poluostrva napravila snažno vojno uporište i ključni logistički centar za operacije u Crnom moru i na jugu Ukrajine.

Međutim, posljednjih mjeseci situacija se značajno promijenila. Ukrajina intenzivira napade bespilotnim letjelicama na vojne ciljeve, energetsku infrastrukturu i pravce snabdijevanja, nastojeći izolovati ruske snage na Krimu i oslabiti njihovu poziciju na južnom frontu.

Oleksandra, Ukrajinka čiji roditelji i dalje žive na Krimu, kaže da je sedmicama unaprijed upozoravala porodicu da napravi zalihe hrane i osnovnih potrepština.

"Majka je bila uvjerena da ni Rusija ni Ukrajina nikada neće ugroziti Krim. Govorila je da je Krim poseban", ispričala je Oleksandra, koja je iz sigurnosnih razloga željela ostati anonimna.

Nestanci struje, vode i goriva

Stanovnici Krima danas se sve češće suočavaju s prekidima u snabdijevanju električnom energijom i vodom, otežanim telekomunikacijama i nestašicom goriva, dok ukrajinski dronovi gađaju energetsku i vojnu infrastrukturu.

Mobilne mreže često prestaju raditi tokom nestanaka struje, javni prijevoz je značajno ograničen, a prodaja goriva privatnim građanima i kompanijama podliježe strogim ograničenjima.

Istovremeno su cijene osnovnih proizvoda porasle, dok je turistička sezona, od koje zavisi veliki broj stanovnika, gotovo potpuno propala.

Regionalne vlasti krajem juna proglasile su vanredno stanje.

Odlazak s Krima sve teži

Napustiti poluostrvo postalo je izuzetno teško.

Ukrajinske bespilotne letjelice oštetile su više saobraćajnih pravaca, a kopneni koridor prema Rusiji preko okupiranih dijelova južne Ukrajine pod stalnim je nadzorom. Većina željezničkih linija više ne saobraća, dok su početkom juna hiljade vozila satima čekale prelazak preko Kerčkog mosta.

Oleksandra priznaje da je strahovala kako će njena majka za sve okriviti Ukrajinu.

"Umjesto toga, sada vjeruje da bi upravo na Krimu mogao završiti ovaj rat. Ima nadu, ali nisam sigurna da razumije kakvu bi cijenu to moglo imati", kaže ona.

Zašto je Krim toliko važan?

Krim ima ogroman vojni i politički značaj za Rusiju.

Nakon aneksije 2014. godine postao je ključna baza ruske Crnomorske flote i logističko središte iz kojeg je Moskva 2022. godine pokrenula ofanzivu na jug Ukrajine.

Bivši ukrajinski ministar odbrane Andrij Zagorodnjuk smatra da je cilj Kijeva uništiti rusku vojnu infrastrukturu na poluostrvu.

"Želimo uništiti rusko vojno prisustvo na Krimu i vjerujem da ćemo u tome uspjeti", rekao je Zagorodnjuk.

Osim vojnog značaja, Krim predstavlja i jedan od najvažnijih simbola Putinove politike. Povratak poluostrva pod rusku kontrolu prije više od deset godina značajno je povećao njegovu popularnost u zemlji, zbog čega bi eventualni gubitak imao i ozbiljne političke posljedice.

Bivši zamjenik šefa Glavne obavještajne uprave Ukrajine Ilja Pavlenko opisuje Krim kao "zlatni ključ ruskih imperijalnih ambicija".

Ukrajina želi ojačati svoju pregovaračku poziciju

Iako su pojedini zapadni političari ranije sugerisali da bi Krim mogao ostati pod ruskom kontrolom kao dio budućeg mirovnog sporazuma, u Kijevu smatraju da vojni pritisak može promijeniti odnos snaga.

"Stvaramo vlastite adute", poručio je Pavlenko, dodajući da vojni pritisak treba ojačati pregovaračku poziciju Ukrajine.

Predsjednik Medžlisa krimskih Tatara Refat Čubarov upozorio je stanovnike poluostrva da se pripreme za moguće dodatno pogoršanje situacije, savjetujući im da naprave zalihe hrane i lijekova te da izbjegavaju područja u blizini ruskih vojnih objekata.

"Ne znamo kako će se sve završiti", rekao je Čubarov.

Povratak Krima nije pitanje bliske budućnosti

Ukrajinski vojni analitičari smatraju da Kijev trenutno ima određenu tehnološku prednost zahvaljujući razvoju bespilotnih letjelica, ali upozoravaju da taj period neće trajati dugo.

"Rusija će prije ili kasnije razviti odgovore na ove tehnologije. Nemamo vremena za gubljenje", smatra Zagorodnjuk.

Iako vjeruje da je oslobađanje Krima dugoročno moguće, dodaje da se takav razvoj događaja ne može očekivati u skorije vrijeme.

"Vjerujem da je oslobađanje Krima moguće, ali ne u neposrednoj budućnosti", zaključio je bivši ukrajinski ministar odbrane.