Vojni analitičar Nedžad Ahatović ocijenio je da će najnovija eskalacija na Bliskom istoku vjerovatno kratko trajati, ali da sukob neće biti završen. Govoreći za FACE TV, analizirao je položaj Irana, Turske i Izraela te sigurnosne izazove pred Evropom.

Gostujući 18. jula u emisiji "Bosanski vjestnik", Nedžad Ahatović rekao je da očekuje novi pokušaj pregovora i privremeno smirivanje situacije. Ipak, smatra da će sukob ostati zamrznut i povremeno se ponovo aktivirati, zavisno od političkih interesa uključenih država.

Iran i Turska u fokusu

Ahatović smatra da američko-izraelska koalicija u prvom dijelu sukoba nije ostvarila svoje najvažnije ciljeve. Prema njegovoj procjeni, pritisak nije prisilio Iran da prihvati zahtjeve Washingtona i Tel Aviva, niti je doveo do ozbiljnog slabljenja vlasti u Teheranu.

Kao važan razlog naveo je podršku koju Iran, prema njegovim riječima, dobija od Kine i Rusije. Ta podrška, kako tvrdi, uključuje razmjenu obavještajnih podataka, praćenje situacije i pomoć u obnavljanju vojnih kapaciteta.

Ahatović je ocijenio da najslabiju tačku odbrane Irana i dalje predstavljaju protuzračna odbrana te sistemi zračnog osmatranja i navođenja. Ipak, smatra da protivničke snage više ne djeluju na isti način kao na početku sukoba, nego češće koriste projektile lansirane s veće udaljenosti.

Prema njegovoj analizi, Iran je uspio sačuvati stratešku ravnotežu i obnoviti dio pogođene infrastrukture. Upravo zbog toga smatra da nastavak zračnih napada ne može primorati iranske vlasti na političke ustupke.

"Vojnim putem ne ide", poručio je Ahatović, naglašavajući da pritisak nije proizveo rezultate koje su očekivali Washington i Tel Aviv.

On je posebno ukazao na stav Irana prema kontroli nuklearnih postrojenja. Iranske vlasti, prema njegovom tumačenju, neće prihvatiti jednostrane inspekcije bez otvaranja pitanja nuklearnih kapaciteta Izraela.

Ahatović je upozorio i na opasnost od dalje eskalacije, posebno ukoliko bi bilo razmatrano korištenje nuklearnog oružja protiv duboko ukopanih vojnih objekata. Smatra da bi takav presedan mogao imati posljedice daleko izvan Bliskog istoka i dodatno povećati opasnost od sličnih poteza u drugim ratovima.

Govoreći o mogućnosti sukoba Izraela i Turske, Ahatović je naglasio da je Turska članica NATO-a i država sa znatnim vojnim, industrijskim i tehnološkim kapacitetima. Ocijenio je da bi svaki direktan napad otvorio pitanje kolektivne odbrane i izazvao ozbiljnu krizu unutar Saveza.

Član 5 Washingtonskog sporazuma predviđa da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Međutim, svaka članica sama određuje kakvu će pomoć pružiti, uključujući mogućnost upotrebe vojne sile.

Ahatović smatra da Izrael ne bi mogao jednostavno ponoviti model pritiska korišten protiv drugih država u regiji. Turska raspolaže velikom vojskom, snažnom namjenskom industrijom i iskustvom u primjeni savremenih vojnih tehnologija.

Posebno je podsjetio na prisustvo Turske u Siriji, koja graniči s Izraelom. Potencijalni sukob zato se, prema njegovoj procjeni, ne bi vodio daleko od izraelske teritorije, već bi mogao neposredno zahvatiti njene granice.

"Izrael se opasno kocka kada je riječ o Turskoj", ocijenio je Ahatović.

Prema njegovim riječima, pogoršanje odnosa sa Turskom moglo bi imati posljedice i za NATO. Ukoliko bi Ankara promijenila svoje strateško usmjerenje i približila se BRICS-u, Rusiji i Iranu, evropske članice Saveza izgubile bi jednog od najvažnijih vojnih partnera.

Ahatović smatra da manje evropske države trenutno nemaju dovoljno vlastitih kapaciteta za veću sigurnosnu krizu. Turska je, prema njegovoj procjeni, zbog toga važna i Washingtonu, bez obzira na povremene političke nesuglasice.

Evropa, Gaza i Ukrajina

Govoreći o povećanoj sigurnosnoj pripravnosti u Njemačkoj, Ahatović je izrazio sumnju da je opasnost od terorističkih napada jedini razlog. Prema njegovom mišljenju, evropske vlade istovremeno pokušavaju pripremiti javnost za znatno veća izdvajanja za odbranu i vojnu industriju.

Ocijenio je da Njemačka i druge evropske države trenutno nisu spremne za veliku vojnu eskalaciju. One mogu odgovoriti na sigurnosne izazove policijskim i obavještajnim mjerama, ali bi u slučaju ozbiljnog napada na NATO, smatra Ahatović, ponovo postalo jasno koliko Savez zavisi od najvećih članica.

Posebno je upozorio na političke posljedice ubrzane militarizacije Njemačke i rast krajnje desnice. Smatra da evropske vlasti moraju pažljivo objasniti građanima zbog čega povećavaju vojne budžete i protiv kojih se konkretnih prijetnji pripremaju.

Ahatović se osvrnuo i na promjene u evropskom javnom mnijenju prema ratu u Gazi. Prema njegovim riječima, izraelske vlasti izgubile su značajan dio medijske i političke podrške među mladim ljudima, koji informacije sve češće dobijaju putem društvenih mreža, portala i nezavisnih podcasta.

On smatra da evropske političke elite više ne mogu u potpunosti kontrolirati način na koji javnost vidi rat. Snimci i svjedočenja iz Gaze, prema njegovoj ocjeni, snažno su utjecali na mlađe birače, posebno u državama poput Španije i Irske.

Ahatović je napravio razliku između kritike izraelske vlasti i neprijateljstva prema Jevrejima. Naglasio je da kritiziranje politike premijera Benjamina Netanyahua i njegove vlade ne predstavlja kritiku jevrejskog naroda niti poricanje zločina počinjenih nad Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata.

Posebno je osudio stradanje civila i razaranje civilne infrastrukture u Gazi. Smatra da napad Hamasa od 7. oktobra 2023. ne može opravdati razmjere izraelskog odgovora i posljedice koje trpi palestinsko stanovništvo.

"Civili se ne mogu koristiti kao sredstvo za vođenje rata", rekao je Ahatović.

Prema njegovom mišljenju, razaranje naselja, prisilno raseljavanje stanovništva i ograničavanje pristupa liječenju i drugim osnovnim uslugama otvaraju pitanje postojanja genocidne namjere. To je njegova politička i vojno-analitička procjena, dok pravnu kvalifikaciju događaja mogu dati isključivo nadležni međunarodni sudovi.

Ahatović se na kraju osvrnuo na rat u Ukrajini. Ocijenio je da Rusija pojačavanjem napada pokušava povećati svoju pregovaračku poziciju prije eventualnih ozbiljnijih razgovora o završetku rata.

Ipak, smatra da ruska vojska nije ostvarila prvobitno postavljene ciljeve. Napredovanje je, prema njegovim riječima, sporo i praćeno velikom potrošnjom vojne opreme i ljudstva.

S druge strane, Ahatović je istaknuo sposobnost Ukrajine da se prilagođava promjenama na ratištu. Posebno je izdvojio korištenje dronova, obavještajnih podataka i savremenih metoda ratovanja.

Prema njegovoj procjeni, Rusija teško može dugoročno nastaviti rat bez ekonomske i političke podrške Kine. Istovremeno je kritizirao zapadne države, navodeći da Ukrajini pružaju dovoljno pomoći da se odbrani, ali ne i dovoljno da ostvari odlučujuću pobjedu.

Ahatović je zaključio da politika održavanja ravnoteže produžava rat i povećava broj žrtava. Smatra da će sukob trajati sve dok rusko rukovodstvo bude vjerovalo da nastavkom borbi može ostvariti bolju pregovaračku poziciju.

Gostovanje na FACE TV-u obuhvatilo je nekoliko međusobno povezanih kriznih područja. Zajednička poruka analize bila je da vojne sile sve teže ostvaruju političke ciljeve isključivo napadima iz zraka, dok pogrešne procjene mogu otvoriti šire i mnogo opasnije sukobe.