Sjedinjene Američke Države nastavile su devetu noć uzastopno izvoditi udare na Iran, dok raste broj poginulih američkih vojnika. Raspoređivanje dodatnih borbenih aviona, iranski napadi na baze i globalno sigurnosno upozorenje povećavaju strah od širenja rata na cijeli Bliski istok, piše Blic.

Donald Trump (Foto: Jacquelyn Martin / Tanjug/AP)

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) potvrdila je da su dvojica američkih vojnika poginula 17. jula u Jordanu, dok su američke i savezničke snage odbijale iranski napad balističkim raketama i dronovima. Još jedan pripadnik američke vojske vodi se kao nestao.

Dan kasnije američki vojnik poginuo je na sjeveru Iraka tokom kontroliranog uništavanja neeksplodirane naprave s oborenog iranskog drona. Drugi vojnik zadobio je lakšu povredu.

Time su najmanje tri američka vojnika poginula tokom posljednjeg vikenda, dok se za četvrtim još traga. Prema podacima koje je prenio Reuters, od početka američko-iranskog rata u februaru poginulo je ukupno 17 američkih vojnika, a oko 430 ih je povrijeđeno.

Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, najavio je snažan odgovor, poručivši da će Iran za smrt svakog američkog vojnika "platiti višestruko". Istovremeno nije precizirao kakve je nove naredbe dao vojnom vrhu niti koliko daleko je spreman proširiti operacije.

CENTCOM je saopćio da je deveta uzastopna noć udara bila usmjerena na dodatno slabljenje iranskih vojnih kapaciteta, uključujući sisteme povezane s raketama, dronovima i ugrožavanjem trgovačkih brodova.

Donald Trump u finalu Mundijala (Foto: WILLIAM VOLCOV / imago sportfotodienst / Profimedia / Profimedia)

Pet znakova moguće eskalacije

Prvi znak predstavlja rast broja poginulih američkih vojnika. Smrt američkih pripadnika pojačava politički pritisak na administraciju da odgovori snažnije, posebno nakon iranskih napada na baze u Jordanu i drugih udara u državama regije.

Trump je već najavio osvetu, dok zagovornici oštrijeg pristupa u Washingtonu traže intenziviranje udara na iranske vojne i infrastrukturne ciljeve. Ipak, dio bivših američkih zvaničnika upozorava da bi takva strategija mogla proizvesti nove žrtve i uvući SAD u dugotrajan regionalni rat.

Drugi znak je slanje dodatnih borbenih aviona i letjelica za dopunu goriva. Sjedinjene Američke Države raspoređuju avione F-16 iz baze Spangdahlem u Njemačkoj i stelt-lovce F-35 iz baze RAF Lakenheath u Velikoj Britaniji prema Bliskom istoku.

Izraelski vojni zvaničnik potvrdio je da se očekuje dolazak dodatnih američkih aviona za dopunu goriva u letu. Takve letjelice omogućavaju borbenim avionima da ostanu duže u zraku i izvode operacije na većim udaljenostima, ali njihovo raspoređivanje samo po sebi ne potvrđuje da je donesena odluka o novoj velikoj ofanzivi.

Treći znak je globalno upozorenje američkim državljanima. State Department (Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a) izdao je 18. jula upozorenje Amerikancima širom svijeta, a posebno onima na Bliskom istoku, da budu dodatno oprezni zbog mogućnosti nepredvidive eskalacije.

U upozorenju se navodi da su američka diplomatska predstavništva već bila mete napada te da su moguća otkazivanja letova, povremena zatvaranja zračnog prostora i novi napadi na lokacije povezane sa SAD-om.

Četvrti znak je slom privremenog primirja i nastavak sukoba oko Hormuškog moreuza. Privremeni dogovor koji je zaustavio raniju fazu borbi praktično je propao, dok su Washington i Teheran ponovo intenzivirali napade.

Američki udari usmjereni su i na slabljenje sposobnosti Irana da ugrožava plovidbu kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pravaca za svjetski transport nafte. Iran je istovremeno nastavio napadati trgovačke brodove i američke saveznike u regiji.

Peti znak predstavlja poruka iz White Housea koja je izazvala nagađanja. Dan Scavino, zamjenik šefa kabineta White Housea, objavio je snimak strateškog bombardera B-2, letjelice sposobne nositi teške bombe i djelovati protiv duboko ukopanih ciljeva.

Izraelski portal Ynet podsjetio je da je Scavino sličnu objavu podijelio i neposredno prije ranije operacije u kojoj su bombarderi B-2 korišteni protiv iranskih položaja. Ipak, objava na društvenim mrežama nije službena potvrda nove akcije i može predstavljati dio psihološkog pritiska na Teheran.

Diplomatija još nije isključena

Uprkos svim pokazateljima vojnog jačanja, nije potvrđeno da je Trump donio konačnu odluku o povratku ratu punog intenziteta. Američka administracija zasad razvija više mogućih opcija, od nastavka postepenih udara do znatno šire operacije protiv iranskih vojnih, nuklearnih i energetskih objekata.

S druge strane, Abbas Araghchi, iranski ministar vanjskih poslova, izjavio je da se rat može završiti potpunom vojnom pobjedom ili pregovorima. Prema njegovim riječima, Teheran smatra da je pravi trenutak za pregovore tek kada Iran stekne pouzdanu taktičku i stratešku prednost na terenu.

Iranska revolucionarna garda (IRGC) (Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia)

Takav stav pokazuje da Iran pregovore ne odbacuje u potpunosti, ali ih pokušava povezati s vojnim položajem i kontrolom ključnih regionalnih pravaca. Washington, s druge strane, želi ograničiti iranski nuklearni program, osigurati plovidbu kroz Hormuški moreuz i smanjiti sposobnost Teherana da napada američke snage i saveznike.

Američko raspoređivanje aviona, devet uzastopnih noći bombardiranja i pogibija vojnika jesu ozbiljni pokazatelji mogućeg daljnjeg zaoštravanja. Međutim, oni još ne dokazuju da je već donesena odluka o velikoj kopnenoj operaciji ili neograničenom ratu.

Najveći rizik trenutno predstavlja mogućnost da novi iranski napad izazove još američkih žrtava, nakon čega bi Trumpova administracija mogla procijeniti da postepeni udari više nisu dovoljni. U takvom scenariju sukob bi mogao zahvatiti dodatne države, vojne baze, energetska postrojenja i plovne puteve širom regije.

Izvor: CENTCOM/Reuters/AP/State Department