Nove odredbe, na snazi od 1. jula, dopuštaju uvoz, transport, opskrbu i posjedovanje nuklearnog naoružanja kada to zahtijeva finska odbrana, kolektivna odbrana NATO-a ili odbrambena saradnja.

Litva je početkom jula pokrenula postupak ukidanja ustavne zabrane razmještanja nuklearnog oružja na svom teritoriju, čime je regionalni zaokret koji je u junu pokrenula Finska dobio novog sljedbenika među članicama NATO-a na granici s Rusijom. Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda saopćio je da su se parlamentarne stranke usaglasile da iz ustava uklone član 137., koji izričito zabranjuje oružje za masovno uništenje na litvanskom tlu. "Geopolitička situacija se pogoršava. Naš je ustav pisan u vrijeme kada su okolnosti bile posve drugačije", rekao je Nauseda, uz napomenu da trenutno ne postoje konkretni planovi za skladištenje nuklearnog oružja u zemlji.

Ministar odbrane Robertas Kaunas obrazložio je inicijativu tvrdnjom da je Litva ostala praktički jedina članica Saveza s izričitom ustavnom zabranom te vrste naoružanja, što je, prema njegovim riječima, sprečava da u potpunosti iskoristi NATO-ov odbrambeni potencijal. Litvanski potez dolazi u trenutku kada i druge sjeverne i baltičke države otvoreno signaliziraju spremnost da ugoste nuklearno naoružanje NATO-a. Estonija, Švedska i Danska u posljednjim su mjesecima izrazile spremnost za takav korak, dok je švedski premijer Ulf Kristersson potvrdio da Stockholm već razgovara s Londonom i Parizom o nuklearnom odvraćanju.

Ruske protumjere Finskoj

Njemačka, pak, nastoji preuzeti vodeću ulogu u uspostavi, kako to naziva, nuklearnog sistema na razini Evropske unije. Zastupnik vladajućeg CDU-a Jens Spahn ranije je zagovarao da Njemačka dobije pristup francuskom i britanskom nuklearnom oružju.

Moskva upozorava da bi takvo evropsko naoružavanje dovelo isključivo do nove eskalacije napetosti. Rusija je u međuvremenu poduzela konkretne protumjere prema Finskoj i od 1. jula privremeno obustavila željeznički saobraćaj – ljudi, vozila i tereta – preko svih pet graničnih prelaza s Finskom, a istovremeno je zatvorila i po jedan prelaz prema Estoniji i Latviji.

U samoj uredbi razlog zatvaranja nije eksplicitno naveden, no vremenski se poklapa s ukidanjem finske nuklearne zabrane. Posljedice su osjetile pogranične zajednice: saobraćaj automobilima i pješice već je bio obustavljen od decembra 2023., a sada je i preostali željeznički teret prekinut.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ocijenila je finsku odluku "pobjedom slijepe rusofobije" nad zdravim razumom.

Najduža granica

Zakon koji je pokrenuo ovaj niz događaja finski je predsjednik Alexander Stubb potpisao u petak, 26. juna 2026., čime je dovršen proces koji je parlament pokrenuo 17. juna.

Nove odredbe, na snazi od 1. jula, dopuštaju uvoz, transport, opskrbu i posjedovanje nuklearnog naoružanja kada to zahtijeva finska odbrana, kolektivna odbrana NATO-a ili odbrambena saradnja. Zastupnici su prijedlog izglasali omjerom 125 naprama 61, uz protivljenje opozicionih socijaldemokrata, zelenih i Ljevičarskog saveza.

Odluka dolazi tri godine nakon što je Finska, do tada vojno neutralna zemlja, pristupila NATO-u, što je bio izravan odgovor na rusku invaziju Ukrajine. Zemlja dijeli s Rusijom granicu dugu 1340 km, odnosno – najdužu od svih članica saveza.

Ranije istog mjeseca NATO je u finskom Rovaniemiju uspostavio i novu stalnu postrojbu Forward Land Forces (FLF) Finland, prvi trajni raspored savezničkih snaga na ruskoj granici – ostvarenje cilja koji je vlada postavila još na početku mandata, a saveznici ga potom prihvatili.

Iako finski vrh ponavlja da zemlja "nema planove" ugostiti nuklearno oružje u mirnodopsko vrijeme, zakon otvara pravnu mogućnost za to u budućnosti, u skladu s NATO-ovim programom dijeljenja nuklearnog oružja, u kojem savezničke zrakoplovne posade mogu isporučiti taktičke nuklearne bombe ako konvencionalni sukob preraste u nuklearni.

Prema izvještaju Financial Timesa od 2. juna 2026., SAD je u ranoj fazi povjerljivih razgovora o proširenju nuklearnog razmještaja izvan šest zemalja koje trenutno učestvuju u toj šemi (Belgija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Turska i Velika Britanija).

List poimence navodi interes Poljske i baltičkih država, dok Finska nije izravno spomenuta, no njezino uklanjanje zakonske prepreke otvara pitanje bi li se mogla naći na popisu budućih kandidata.

Rusi optužuju za rusofobiju

Analiza Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) taj zaokret smješta u širi kontekst nordijskog preispitivanja američkog "nuklearnog kišobrana".

Nakon što je Washington na samitu NATO-a u Haagu u junu 2025. zatražio da saveznici do 2035. dosegnu 5 posto BDP-a za odbranu, takozvana Grenlandska kriza 2026. djelovala je kao "strateški šok" za regiju, uvjerivši nordijske zemlje da američko sigurnosno jamstvo više nije bezuvjetno, uprkos tome što formalno ostaje na snazi.

Stalni predstavnik Rusije pri UN-u u Genevi Genadij Gatilov upozorio je da će Moskva nuklearno oružje na granicama – bilo u Finskoj, bilo u Poljskoj – tretirati kao "izravnu prijetnju koja opravdava kompenzacijske protumjere". Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev optužio je Finsku za rusofobiju i najavio da bi zemlja mogla postati jedna od meta ruskog nuklearnog naoružanja.

Za sada je najvjerovatniji scenarij da Finska neće u kratkom roku doista ugostiti nuklearno oružje, budući da bi takva odluka zahtijevala zaseban politički dogovor unutar NATO-a i SAD-a, no zakonska prepreka je uklonjena.

Pitanje je hoće li ukidanje zabrane u Finskoj i Litvi, uz otvorenost Estonije, Švedske i Danske te njemačke ambicije za nuklearnim kišobranom na razini EU, ostati prije svega simbolički signal odvraćanja upućen Moskvi, ili prvi korak prema stvarnom fizičkom razmještaju nuklearnog oružja najbliže ruskoj granici od završetka hladnog rata.