Pukovnik Claus Schenk Graf von Stauffenberg bio je ključna figura njemačkog otpora protiv nacističkog režima, poznat po atentatu na Adolfa Hitlera 20. jula 1944. godine u sklopu operacije Valkyrie. Rođen 15. novembra 1907. u Jettingenu u Bavarskoj, potjecao je iz stare švapske plemićke porodice.

Odgojen u katoličkoj tradiciji i pod utjecajem pjesnika Stefana Georgea, Stauffenberg je spojio vojnički poziv s intelektualnim idealizmom. Njegov put od odanog oficira Wehrmachta do vođe zavjere protiv Führera ostaje simbol moralnog otpora unutar njemačke elite.

Rani život i vojna karijera

Stauffenberg je odrastao na dvorcu u Lautlingenu s braćom Bertholdom i Alexandrom. Porodica je bila duboko ukorijenjena u konzervativne vrijednosti, a mladi Claus pokazivao je talenat za muziku, književnost i jahanje. Godine 1926. pridružio se Reichswehru, bavarskoj konjici, i brzo napredovao.

Studirao je na Vojnoj akademiji u Berlinu, gdje je 1930. postao poručnik. Oženio se Ninom von Lerchenfeld 1933. godine, s kojom je imao četvero djece. Isprva je podržavao dolazak nacista na vlast 1933. godine, videći u njima obnovu njemačke moći nakon Versaillesa. Učestvovao je u okupaciji Sudeta 1938. i Poljske 1939., ali je već tada kritizirao rasne zakone i progone Jevreja.

Ratna iskustva i preokret

Tokom invazije na Francusku 1940. godine služio je u 6. oklopnoj diviziji, a 1941. prebačen je na istočni front. Ubrzo je postao svjestan ratnih zločina, masovnih strijeljanja Jevreja i sovjetskih komesara od strane Einsatzgruppen.

Godine 1942. imenovan je štabnim oficirom u Africi, gdje je 7. aprila 1943. teško ranjen kod Tunisa – izgubio je lijevo oko, desnu ruku i dva prsta na lijevoj ruci. Nakon oporavka u Minhenu, pridružio se otporu. Uvjeren da je Hitler katastrofa za Njemačku, povezao se s generalom Henningom von Tresckowom i drugim zavjerenicima poput Friedricha Olbrichta i Hansa Ostera.

Operacija Valkyrie i atentat

Stauffenberg je postao ključan u planu Valkyrie – izvorno rezervnom planu za slučaj pobune, koji su zavjerenici preinačili u puč protiv nacista. Kao načelnik štaba Zamjenske vojske u Berlinu, imao je pristup Hitlerovim sastancima.

Dana 20. jula 1944. odletio je u Wolfsschanze, Hitlerov štab u Istočnoj Pruskoj. U torbi je nosio aktovku s dva kilograma eksploziva. Tokom sastanka u 12:42 postavio je bombu ispod hrastovog stola, blizu Hitlera, i izašao pod izgovorom telefonskog poziva. Eksplozija je ubila četiri osobe, ali Hitler je preživio – stol ga je zaštitio, a prozori su bili otvoreni zbog vrućine.

Puč u Berlinu i neuspjeh

U Berlinu je Stauffenberg pokrenuo Valkyrie – naređeno je hapšenje SS-a i Gestapoa. Međutim, zbog kašnjenja u komunikaciji i oklijevanja generala Fromma, puč je propao. Hitler je telefonom potvrdio da je živ, a lojalisti su preuzeli kontrolu.

Stauffenberg, Olbricht i drugi uhapšeni su u Bendlerblocku. U ponoć 21. jula general Fromm naredio je strijeljanje – Stauffenberg, Olbricht, Mertz von Quirnheim i Werner von Haeften pogubljeni su u dvorištu. Posljednje riječi Stauffenberga bile su: "Živjela naša sveta Njemačka!"

Posljedice i represija

Atentat je izazvao val odmazde. Gestapo je uhitio preko 7000 ljudi, a oko 5000 je pogubljeno. Stauffenbergova porodica – supruga Nina, djeca i brat Berthold – internirani su u logore pod programom Sippenhaft. Berthold je obješen u Plötzenseeu. Preživjeli članovi porodice oslobođeni su 1945. od strane američkih snaga.

Stauffenberg je posthumno rehabilitiran. Danas se u Njemačkoj 20. jul obilježava kao Dan otpora, a Bendlerblock je muzej njemačkog otpora. Filmovi poput "Operacija Valkyrie" s Tomom Cruiseom iz 2008. godine popularizirali su njegovu priču.

Iako je atentat bio neuspjeh, pokazao je da je otpor postojao unutar Wehrmachta i inspirirao poslijeratnu njemačku demokratiju. Stauffenberg ostaje simbol moralnog izbora – oficir koji je riskirao sve da zaustavi zlo, iako je bilo prekasno.