U Sarajevu su danas predstavljeni Idejno rješenje i prateće studije za ponovno stavljanje u funkciju Unske pruge, jednog od najvećih željezničkih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, čija je procijenjena vrijednost 879 miliona eura. Predstavljene analize pokazuju da je projekat tehnički, ekološki i ekonomski izvodljiv, dok bi, prema procjenama, u narednih 30 godina mogao donijeti oko 350 miliona eura ekonomske koristi, prenosi N1.

S obzirom na to da trasa Unske pruge čak sedam puta prelazi državnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, prvi korak ka realizaciji projekta bit će potpisivanje međudržavnog sporazuma između dvije zemlje. Nakon toga uslijedilo bi uključivanje Unske pruge u evropsku TEN-T transportnu mrežu te pokretanje razgovora s međunarodnim finansijskim institucijama o finansiranju projekta.

Kako je istaknuto tokom prezentacije, s projektom su već upoznate sve relevantne institucije u Bosni i Hercegovini, uključujući resorna entitetska ministarstva i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, koje je dalo punu podršku nastavku aktivnosti na njegovoj realizaciji.

Željko Radić, zamjenik generalnog direktora za poslove operacija u Bosanskohercegovačkoj javnoj željezničkoj korporaciji, kazao je da su u okviru pripreme projekta izrađena 23 dokumenta na više od 1.000 stranica, te da rezultati ukazuju na to da bi se moglo preći u narednu fazu realizacije.

"Na osnovu elaborata koje je Bosanskohercegovačka javna željeznička korporacija izradila zajedno sa svojim partnerima, institucijama i željezničkim kompanijama, uz podršku resornih ministarstava i Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, procijenili smo da je projekat tehnički izvodljiv", rekao je Radić.

Postojeća infrastruktura trenutno samo pravi trošak

Prema njegovim riječima, saobraćajni elaborat pokazao je da Unska pruga ima potencijal kada je riječ o prevozu robe i putnika.

Posebno je istakao da željeznička infrastruktura već postoji, ali da zbog toga što nije u funkciji trenutno predstavlja trošak cijelom sistemu.

"Najgori mogući scenarij jeste da infrastruktura koju imamo ne bude stavljena u funkciju", naglasio je Radić. 

Obnovom pruge otvorila bi se mogućnost povećanja količina robe koje bi prevozile željeznice u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ali i ponovnog uspostavljanja putničkog saobraćaja.

Projekat izvodljiv i s ekološkog aspekta

Jedan od ključnih izazova obnove Unske pruge jeste činjenica da trasa prolazi kroz ekološki osjetljiva i pogranična područja.

Radić je naveo da su u pripremi analize učestvovali Unsko-sanski kanton, Opština Novi Grad, nadležno ministarstvo Vlade Republike Srpske i druge institucije kojima su upućeni zahtjevi za stručno mišljenje. 

Na osnovu dostavljenih mišljenja zaključeno je da je projekat ekološki izvodljiv, ali uz poštivanje posebnih ograničenja.

"Projekat je ekološki izvodljiv, naravno uz poštivanje ograničenja koja se odnose na Park prirode u području Novog Grada, Nacionalni park Una na području Unsko-sanskog kantona, kao i sporazuma sa Republikom Hrvatskom", kazao je.

Podsjetio je da je, zbog činjenice da pruga više puta prelazi državnu granicu, neophodna saradnja Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

"S obzirom na to da se radi o pograničnom području, projekat, da bi bio izvodljiv, mora biti prihvaćen s obje strane. Upravo zato postoje ESPOO konvencije koje jasno definišu prava i obaveze kada je riječ o gradnji u pograničnim područjima", rekao je Radić.

Procijenjena korist od 350 miliona eura

Prema rezultatima studije predizvodljivosti i cost-benefit analize, projekat obnove Unske pruge mogao bi biti ekonomski isplativ.

"Na osnovu cost-benefit analize procijenili smo da projekat u vremenskom horizontu od 30 godina ima potencijal ostvariti ekonomsku korist od oko 350 miliona eura", naveo je Radić.

U tu procjenu, kako je pojasnio, nisu uračunate sve šire društvene koristi projekta. 

Među njima su značaj Unske pruge kao rezervnog željezničkog koridora, razvoj privrede i industrije uz trasu, jačanje ekonomskih aktivnosti i otvaranje mogućnosti za povećanje robnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Slijedi međudržavni sporazum i traženje finansiranja

Radić je istakao da su stručne analize završene te da bi naredni korak trebao biti međudržavni sporazum Bosne i Hercegovine i Hrvatske, nakon čega bi uslijedilo uključivanje Unske pruge u evropsku TEN-T mrežu i pokretanje razgovora s međunarodnim finansijskim institucijama.

"Na osnovu onoga što smo prikupili i prezentovali u 23 dokumenta na više od 1.000 stranica, uz verifikaciju naših partnera i institucija, smatramo da projekat ima potencijal da pređe u narednu fazu", rekao je.

Dodao je da bi upravo članstvo u TEN-T mreži otvorilo mogućnost korištenja evropskih grantova i povoljnih kreditnih sredstava.

Kao primjer naveden model iz Albanije

Tokom prezentacije predstavljen je i model finansiranja željezničkog projekta u Albaniji iz 2024. godine.

Kod tog projekta, koji je bio dio TEN-T mreže, 49 posto vrijednosti finansirano je grant sredstvima, 50 posto kreditima međunarodnih finansijskih institucija, dok je učešće države iznosilo jedan posto.

"Smatramo da je to indikativan scenario koji bi se mogao primijeniti i u ovom slučaju", zaključio je Radić.

Obnova Unske pruge godinama se spominje kao jedan od najvažnijih željezničkih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini. Njena realizacija mogla bi unaprijediti robni i putnički saobraćaj, ojačati privredne aktivnosti u sjeverozapadnom dijelu zemlje i osigurati alternativni međunarodni željeznički koridor, ali će konačna realizacija zavisiti od dogovora Bosne i Hercegovine i Hrvatske te osiguravanja potrebne finansijske konstrukcije.