Ognjen Bodiroga odgovorio je Miloradu Dodiku nakon tvrdnje da je SDS zajedno s Trojkom "spasio OHR". Bodiroga je poručio da upravo politička prošlost predsjednika SNSD-a pokazuje blisku suradnju s međunarodnom zajednicom tijekom njegovog prvog dolaska na vlast.

Ognjen Bodiroga , šef Kluba zastupnika SDS-a u Narodnoj skupštini entiteta RS , objavio je na društvenoj mreži X da je Milorad Dodik ranije podržavao poteze visokih predstavnika protiv političkih protivnika.

Reagirao je na izjavu predsjednika SNSD-a i bivšeg predsjednika entiteta RS da je SDS zajedno sa strankama Trojke omogućio opstanak Ureda visokog predstavnika .

Spor oko uloge OHR-a

“Moram podsjetiti da je Dodik javno priznao da je 1998. godine bio u koaliciji s visokim predstavnikom i podržavao promjenu Nikole Poplašena i visokih funkcionera SDS-a”, napisao je Bodiroga .

Službeni dokumenti OHR-a potvrđuju da je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp smijenio Nikolu Poplašena s mjesta predsjednika entiteta RS 5. marta 1999. godine .

Westendorp je kao jedan od razloga naveo pokušaj Poplašena da smijeni tadašnjeg premijera Milorada Dodika i njegovu odbijanje da za mandatara predloži kandidata koji je, prema procjeni OHR-a, imao podršku skupštinske većine. Odluka je, dakle, direktno povezana s očuvanjem Dodika na mjestu premijera, ali sama po sebi ne dokazuje da je Dodik zatražio ili javno podržao promjenu Poplašena.

Bodiroga je podsjetio i na podršku koju je Dodik krajem devedesetih dobio od zapadnih država. Nakon susreta iz 1998. godine , glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da je tadašnja državna tajnica Madeleine Albright Dodika doživjela kao "dašak svježeg zraka" i njegov izbor nazvao mogućom prekretnicom.

Predstavnik SDS-a iznio je i tvrdnju da je Dodikov povratak na vlast 2006. godine omogućen nakon masovne smjene kadrova SDS-a koje je proveo visoki predstavnik Paddy Ashdown .

Međutim, važan dio kronologije u njegovoj objavi nije precizan. Ashdown je oko 60 zvaničnika smijenio 30. juna 2004. godine , a ne 2006. Istog dana blokirani su računi SDS-a i uvedene druge mjere zbog tvrdnji OHR-a da stranke i institucije nisu sarađivale u hapšenju osoba optuženih za ratne zločine.

Teške političke optužbe

Bodiroga je u nastavku objave iznio niz optužbi na račun političkog djelovanja Milorada Dodika, uključujući njegov odnos prema Vance-Owenovom mirovnom planu, prijenos nadležnosti na državnu razinu, Pelješki most, političke zahtjeve HDZ-a BiH te ranije izjave o Republici Kosovo i Crnoj Gori.

Za dio tih navodi u objavi nisu ponuđeni dokumenti ili drugi izvori, pa ih treba promatrati kao tvrdnje predstavnika opozicione stranke, a ne kao činjenice utvrđene u ovom tekstu.

Bodiroga je posebno kritizirao ranije izjave Dodika u kojima je zločin u Srebrenici nazivao genocidom, ocijenivši takav stav "veleizdajom".

Ta formulacija predstavlja politički stav Bodiroge. Genocid u Srebrenici nije pitanje političkog priznanja, nego pravno utvrđena činjenica: Međunarodni sud pravde zaključio je da su u Srebrenici počela djela genocida, dok su međunarodni krivični sudovi za sudjelovanje u genocidu pravosnažno osudili više osoba.

Bodiroga je u objavi Radovana Karadžića i Ratka Mladića opisao kao osobe posebno zaslužne za postojanje RS-a te kritizirao Dodika zbog ranijih poziva da se predaje Haškom tribunalu.

Karadžić i Mladić pravosnažno su osuđeni na doživotne kazne zatvora. Obojica su proglašena krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

“Srpska demokratska stranka je sve ono što Dodik i SNSD nisu i zbog toga postoji tolika mržnja prema SDS-u”, zaključio je Bodiroga .

Njegova objava predstavlja nastavak sve oštrijeg sukoba između SNSD-a i SDS-a oko odnosa prema OHR-u, ulozi međunarodne zajednice i odgovornosti za prijenos nadležnosti s entitetskog na državni nivo.

Izvor: BN televizija /društvena mreža X