Njemačka je odobrila kontroverzni projekat francuske kompanije Framatome i ruskog Rosatoma za proizvodnju nuklearnog goriva u Lingenu. Odluka je donesena uprkos upozorenjima da bi saradnja s ruskom državnom agencijom mogla izložiti osjetljivu njemačku infrastrukturu rizicima špijunaže i sabotaže, piše Kyiv Post.

Zajedničko ulaganje sa spornim partnerom

Planirano zajedničko ulaganje između podružnice francuske kompanije Framatome i ruske državne agencije za nuklearnu energiju Rosatom ima za cilj proizvodnju gorivnih šipki za reaktore ruske projektacije.

Projekat će se sprovoditi u postrojenju Framatomea u gradu Lingenu, u saveznoj državi Donja Saksonija. Podružnica Framatomea, ANF (Advanced Nuclear Fuels), podnijela je zahtjev za licencu još u martu 2022. godine, samo nekoliko sedmica nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Ministarstvo zaštite životne sredine Donje Saksonije saopćilo je u srijedu da je "odlučilo odobriti" projekat. Pokrajinski ministar zaštite životne sredine Christian Meyer ponovio je svoj stav da je "poslovanje i bliska saradnja s Putinovom nuklearnom agencijom potpuno pogrešna".

Međutim, Meyer je objasnio da njegovo ministarstvo "nema zakonsku mogućnost da odbije zahtjev ili da ga vremenski ograniči" jer Rosatom nije obuhvaćen sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji nakon napada na Ukrajinu.

Bezbjednosni rizici i politička reakcija

Meyer je istakao da je jedan od uslova odobrenja da zaposlenici Rosatoma ili ruskog proizvođača nuklearnog goriva TVEL mogu ući u objekat samo "u veoma ograničenim slučajevima i uz pratnju nadležne inspekcije".

Ministarstvo je također naglasilo da se odobrenje može preispitati "ako se identifikuju novi rizici", posebno oni "u oblasti nacionalne bezbjednosti".

Roderich Kiesewetter, istaknuti član opozicione Hrišćansko-demokratske unije (CDU), izjavio je u srijedu da bi savezna vlada trebalo da interveniše kako bi zaustavila projekat.

• Odluka Donje Saksonije je opasna po bezbjednost i mora biti poništena - rekao je Kiesewetter za Politico.

I Zeleni snažno kritikuju plan. Vjeruju da će on omogućiti Moskvi da prikupi "informacije o veoma osjetljivim nuklearnim postrojenjima na njemačkom tlu".

Njemačka je najveći evropski podržavalac Ukrajine u odbrani od ruske invazije i u stanju je velike pripravnosti zbog znakova "hibridnog ratovanja" koje vodi Moskva. Sama Njemačka je zatvorila svoje posljednje nuklearne reaktore 2023. godine.

Međutim, neke bivše zemlje sovjetske sfere uticaja, poput Finske, i dalje koriste nuklearne elektrane projektovane u sovjetsko doba. Za njihov rad potrebno im je specifično gorivo, kakvo će se proizvoditi u Lingenu. Rusija također kontroliše veliki dio globalne zalihe uranijuma, dijelom kroz sopstvene rezerve, a dijelom kroz interese u bivšim sovjetskim državama poput Kazahstana.

(Kyiv Post, Politico)