Prvu klapu serije/filma "Kad sam bio hodža" prema istoimenom remek-djelu bh. pisca u režiji Ademira Kenovića koja se dugo čekala u našoj javnosti zasjenio je spor na relaciji reditelj-pisac. Damir Ovčina upoznao je javnost s neslaganjem koje ima s poznatim rediteljem sad već kultnih filmova „Kuduza“ i „Ovo malo duše“, ali i onih ne tako uspješnih višemilionskih projekata ("Tajni prolaz").

Damir Ovčina izričito tvrdi da 2024. godine nije potpisao nikakav ugovor te ostaje pri stavu da je jedini ugovor koji je zaključio onaj iz 2021. godine o ustupanju autorskih prava reditelju Ademiru Kenoviću, odnosno produkcijskoj kući Refresh Production d.o.o.  A o tome je upoznao direktora BH Telecoma Amela Kovačevića i njegove dvije saradnice. Također, dodaje da je ugovor davno istekao, a njime je insistirao da on bude scenarista. Upravo je to bio njegov osnovni uslov za saradnju s Kenovićem. 

S druge strane, opunomoćenik Ademira Kenovića navodi da nisu tačne tvrdnje kako su producent Kenović i Refresh Production d.o.o. postupali protivno ugovoru, koristili autorsko djelo bez odgovarajućih prava ili na drugi način nezakonito djelovali u vezi s realizacijom projekta ekranizacije romana “Kad sam bio hodža”.

"Sa mnom bez mene. Opunomoćenik, kao pravni zastupnik skupljača para na račun mog romana, riječima je potvrdio suštinu, a prešućenim sve iz mog pisma. Kaže da je ugovor zaključen i tako dalje. Ali ne sa mnom. A sa mnom bez mene o meni ne smije", rekao je Damir Ovčina.

U glumačkom miljeu dijelili su se segmenti scenarija za ovaj film. „Kako je Kenović mogao sebi dopustiti da u osmoj deceniji života napravi tako nešto“, riječi su mlade glumice nakon što se doznalo da nešto ne štima oko „Hodže“. Kako doznajemo, mladi glumački svijet nije bio zadovoljan ni kastingom.

Veliki roman o književnosti 

Roman "Kad sam bio hodža" je dobitnik nagrada "Mirko Kovač" i "Hasan Kaimija". Preveden je na više stranih jezika. Ove godine obilježava se deseta godišnjica od njegovog objavljivanja. U međuvremenu, Ovčina je napisao scenarij za istoimenu dramu čije je premijera bila prošle godine u Sarajevu. Također je napisao stihove za album i ploču „Kad sam bio hodža“ u saradnji sa prijateljem Jasminom Vesnićem.

Od Cannesa do Metalca (2001–2003)

Deveti po redu Sarajevo film festival (SFF) je obilježio skandal, te 2003. godine očekivala se premijera "Tajnog prolaza", međunarodne koprodukcije snimljene na engleskom jeziku, s glumcima poput Johna Turturra i Tare Fitzgerald. Film nakon toga nije imao značajniju kino-distribuciju niti festivalski život.

U medijima dugo najavljivana svjetska premijera 30 miliona KM (slovima trideset miliona konvertibilnih maraka) vrijednog historijskog spektakla “Tajni put” Ademira Kenovića nije održana. Organizatori su to gledateljima na otvorenom kinu (“Metalac”) obrazložili tehničkim problemom. Novinarima te godine Kenović je rekao “da ne zna o čemu se radi jer nije bio prisutan na premijeri.”

Dvije godine prije toga, u ljeto 2001. Kenović je u Luksemburgu za međunarodnom filmskom ekipom režirao "Tajni prolaz" (The Secret Passage), historijsku priču o progonu Jevreja u srednjevjekovnoj Evropi. Ugledni inostrani producenti su izdvojili milione za spektakl koji se snimao u Portugalu i Luksemburgu. Bila je sagrađena “mala Venecija”.

Na jesen iste godine kada je završena i posljednja klapa tog filma bilo je riječi kako će “Tajni prolaz” imati premijeru na jednom od prestižnih festivala već naredne godine, spominjao se i prestižni Cannes. Ali od toga nije bilo ništa. Na internoj projekcji, kako se doznaje iz određenih krugova, film je prikazan nekolicini evropskih producenata koji su “Tajni prolaz” ocijenili lošim radom, te kao primjer “kako se ne trebaju režirati skupocjeni projekti.”

Vratimo se na Metalac i SFF 2003. godine. Svjetla su se ugasila, na velikom platnu ljetne pozornice pisalo je “The Secret Passage” Ademira Kenovića što je dočekano aplauzom. Kroz dvorište starinskog dvorca krenule su kostimirane filmske zvijezde kojima je Kenović ukazao povjerenje, ali sliku nije pratio ton. Nakon nekoliko minuta agonije projekcija filma je prekinuta. Publici je rečeno da film zbog tehničkih problema neće biti prikazan, a da kupljene ulaznice mogu vratiti na blagajnu. Bilo kako bilo, filmski uradak "Tajni prolaz" je danas praktično zaboravljen film, uprkos tome što ga je režirao Ademir Kenović.

SaGA momenti

Zanimljiv je podatak vezano za ovog bh. redatelja je da je prije agresije na BiH djelovala  produkcijska kuće SaGA (Sarajevska grupa autora) koju je osnovala grupa filmskih i televizijskih profesionalaca među kojima su reditelj Ademir Kenović i producent Ismet Arnautalić. U vrijeme snimanja filma "Savršeni krug" iz 1997. godine pojavile su se priče o neslaganjima između Kenovića i Nune Arnautalića.

U kratkoj izjavi za “Slobodnu Bosnu”, Nuno Arnautalić nam je rekao kako je imao "neprijatno iskustvo s Kenovićem."

"To je bilo prije 30 godina. Ne mogu da se sekiram oko toga. Mogu samo reći da imam jako neprijatno iskustvo sa Ademirom Kenovićem. I ništa više", kazao je Nuno Arnautalić.

Tih godina počinje djelovati producentska kuća Refresh Production d.o.o. Sarajevo, koja se bavi filmskom i televizijskom produkcijom te distribucijom. Jedna od njenih glavnik karika je Ademir Kenović.

Fondacija za kinematografiju

Nije tajna da je Fondacija za kinematografiju godinama, prema tvrdnjama kritičara njenog tadašnjeg rada, funkcionisala kao svojevrsna "privatna kasa" Ademira Kenovića i njegovog najužeg kruga saradnika. Osnovana je u vrijeme mandata ministra Gavrila Grahovca, u atmosferi euforije nakon uspjeha filma “Ničija zemlja” Danisa Tanovića.

U prvim godinama rada Upravni odbor Fondacije činili su suvlasnici produkcijske kuće Refresh Production. O tome je bh. reditelj Ahmed Imamović govoreći o zloupotrebi budžetskog novca rekao: “Pare su date, računi priloženi, filmova nema. Nijedan ministar ništa nije poduzeo da se vidi gdje su te pare. Imate krug ljudi, FGR. Žalica se žalio na stara vremena kako je funkcionisalo. Znate kako je funkcionisalo. Imali su svoju firmu, prvi članovi UO Fondacije za kinematografiju bili su Kenović i Vuletić, a prve pare su dali sami sebi…”

Mnogi od filmskih projekata tih godina nisu realizovani uprkos dodijeljenim sredstvima. „Ne postoji evidencija da je film snimljen“ - oznaka je koja stoji pored brojnih projekata koji su od 2002. godine do danas sufinansirani novcem iz Fonda za kinematografiju koji djeluje na nivou Federacije BiH. 

Pitanje fantomskih filmova u koje je Fond za kinematografiju uložio stotine hiljada maraka budžetskog novca, a koji nikada nisu snimljeni, već godinama je tema koja se periodično provlači u javnosti i medijima. Još 2018. godine tadašnja federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović izjavila je da će Ministarstvo zatražiti od Fonda očitovanje o tome gdje je završilo više od milion maraka novca poreskih obveznika koji su isplaćeni producentskoj kući Refresh za njihove projekte koji nisu realizirani.

Čekajući jesen sa zebnjom

Polovinom jula, krenulo je snimanje filma i serije "Kad sam bio hodža", u produkciji kuće Refresh i podršku BH Telecoma (kroz BH Content Lab), na sarajevskom Alifakovcu. Koscenarist Neven Samardžić govoreći o počecima snimanja kazao je da su na Alifakovcu snimali prijeratne inserte, te da bi najesen trebalo početi snimanje čitave serije i filma.

Dvadeset i više godina nakon neslavne priče oko “Tajnog prolaza”, Ademir Kenović ponovo se nalazi u središtu javne polemike.

Po svemu sudeći, konačnu riječ mogao bi dati sud. Također, ostaje neizvjesno hoće li se snimanje filma, koje je prema dosadašnjim najavama trebalo biti nastavljeno na jesen ove godine, zaista i nastaviti.

Autori moraju osigurati najmanje polovinu budžeta 

BH Telecom je kroz projekat BH Content Lab proteklih godina dao snažan doprinos razvoju domaće filmske i serijske produkcije, pozicionirajući se kao najveći pojedinačni investitor u bosanskohercegovački audiovizuelni sektor.

Što se tiče finansija, direktor BH Telecoma Amel Kovačević nedavno je objasnio da je promijenjen ključni kriterij, odnosno da nema više 100% finansiranja. Od autora su zahtijevali da dokažu osigurana sredstva i iz drugih izvora.

“Ovo znači da oni autori koji osiguraju najmanje 50% sredstava imaju ozbiljan pristup i povjerenje drugih investitora, a za nas to predstavlja veću vjerovatnoću uspjeha projekta i diverzificiranje rizika na više investitora. Također, kao kriterij naših ulaganja u filmsku industriju uključili smo i snažan kriterij društvene odgovornosti. Zato smo podržali filmske i serijske projekte koji nose važnu poruku za naše društvo, čuvaju sjećanje i promovišu vrijednosti koje su važne za našu zemlju, tako da smo podržali filmove "Kad sam bio hodža" Ademira Kenovića i "Bijele trake" Zlatka Topčića”, naveo je Kovačević.

(Slobodna Bosna)