Politolog Jasmin Mujanović ocijenio je da Bosna i Hercegovina postaje novo političko poprište neslaganja Sjedinjenih Američkih Država i Evrope. U razgovoru za N1 upozorio je da domaćim političkim akterima nedostaje strategija za promijenjene međunarodne okolnosti.

Jasmin Mujanović smatra da administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ulazi u politički sve teži period, posebno uoči izbora za američki Kongres u novembru. Kao jedan od razloga naveo je rat s Iranom i rastuće nezadovoljstvo dijela američkih birača.


Infantino i Trump (Foto: REUTERS / Leah Millis)

Trump, Iran i Evropa

Mujanović očekuje da bi Demokratska stranka nakon izbora mogla osvojiti Predstavnički dom, a kao mogućnost vidi i preuzimanje tijesne većine u Senatu.

"Očekujem da će demokrate nakon izbora preuzeti barem Predstavnički dom Kongresa, a moguće je i tijesnu većinu u Senatu", rekao je Mujanović za N1.



Dodik i Putin (REUTERS/Anton Vaganov/Pool)

Prema njegovom mišljenju, takav rezultat predstavljao bi ozbiljan politički udar za Trumpa, posebno zbog rata s Iranom. Mujanović smatra da je američki predsjednik ulaskom u novi rat odstupio od jedne od važnih poruka svoje izborne kampanje.

Najnoviji događaji u Washingtonu pokazuju da rat već izaziva ozbiljne političke podjele. Predstavnički dom, koji i dalje kontroliraju republikanci, 23. jula usvojio je rezoluciju kojom od Trumpa traži saglasnost Kongresa za nastavak vojne akcije protiv Irana, dok je slična inicijativa u Senatu odbijena.

Mujanović je Trumpovu administraciju opisao kao vlast koja je u "političkom slobodnom padu". Tvrdio je i da republikanska kontrola Bijele kuće i oba doma Kongresa nije proizvela očekivane zakonodavne rezultate.

Ipak, ta tvrdnja zahtijeva ogradu. Trump je u julu 2025. potpisao veliki porezni i budžetski zakon koji predstavlja jedan od centralnih zakonodavnih projekata njegovog drugog mandata.

Mnogo važnijim za Bosnu i Hercegovinu Mujanović smatra promjenu odnosa Washingtona prema evropskim saveznicima.

"Ovo nije slučajnost. To je ideološka vizija američke desnice koja želi transformisati kompletnu vanjsku politiku SAD-a", kazao je.

Prema njegovoj analizi, udaljavanje dijela američke desnice od tradicionalnog transatlantskog savezništva stvara novu političku situaciju u kojoj BiH više ne može računati na isti međunarodni okvir kakav je postojao prethodnih decenija.

BiH bez jasne strategije

Mujanović smatra da domaće političke elite nisu razvile odgovor na promjene koje se odvijaju između Washingtona i evropskih prijestolnica.

"Politička elita i građani moraju konačno početi ozbiljno razgovarati o političkim programima i strategiji. Taj koncept gotovo da ne postoji u Bosni i Hercegovini", rekao je.

Bio je izrazito kritičan prema vlastima formiranim nakon izbora 2022. godine. Prema njegovoj ocjeni, dio ljudi dovedenih na važne pozicije nije dorastao funkcijama koje obavlja, dok pojedini politički akteri, kako tvrdi, ideološki osporavaju samu državu Bosnu i Hercegovinu.

Posebno je govorio o ruskom utjecaju u zemlji. Mujanović smatra da Moskva već godinama vodi politički sukob s Evropom, a da se njen utjecaj u BiH ostvaruje preko domaćih političkih partnera.

U tom kontekstu izdvojio je Milorada Dodika, bivšeg predsjednika entiteta RS, ali i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

"Najznačajnija svakodnevna borba u Bosni i Hercegovini ostaje borba protiv antidržavnih i antiustavnih aktera okupljenih prvenstveno oko SNSD-a i HDZ-a", kazao je Mujanović. Riječ je o njegovoj političkoj kvalifikaciji ovih stranaka.

Veliku odgovornost za stanje u zemlji pripisuje i građanima koji ne koriste biračko pravo. Naveo je da mala izlaznost omogućava strankama da osvajaju vlast uz podršku relativno malog dijela ukupnog biračkog tijela.

"Možete protestovati, pisati pisma i kolumne, ali trenutak najveće moći građana jesu izbori", poručio je.

Kao jedno od rješenja za blokade institucija predložio je direktno povezivanje plaća političara s njihovim dolaskom na sjednice.

"Nema sjednica – nema plaće. To bi trebalo biti potpuno normalno pravilo", rekao je Mujanović.

Stanje u bosanskohercegovačkoj politici opisao je izrazom "kakistokratija", odnosno vladavina najgorih, tvrdeći da političke elite nemaju dovoljno razloga strahovati od biračke kazne ukoliko građani ostaju politički pasivni.

Posebno se osvrnuo na trenutnu situaciju u Uredu visokog predstavnika (OHR). Nakon odlaska Christiana Schmidta, funkciju vršitelja dužnosti visokog predstavnika od 1. jula obavlja Louis J. Crishock, dok članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira još pokušavaju postići dogovor o novom visokom predstavniku.

Mujanović smatra da upravo neslaganje međunarodnih partnera otvara prostor domaćim političkim snagama da prestanu čekati rješenja izvana.

"Ovo je generacijska prilika za političke snage koje se zalažu za suverenu, građansku i euroatlantski orijentisanu Bosnu i Hercegovinu da jasno definišu vlastite zahtjeve i političku viziju", rekao je.

Njegova ključna ocjena jeste da se promjena odnosa između Washingtona i evropskih saveznika sve direktnije prenosi i na Bosnu i Hercegovinu.

"Bosna i Hercegovina je postala najnovije političko ratište između Evrope i Amerike. Upravo zato domaći politički akteri moraju prestati čekati da drugi rješavaju njihove probleme i sami ponuditi političku viziju budućnosti države", zaključio je Mujanović.