Sporazum o civilnoj nuklearnoj saradnji između Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije, koji se pripremao više od dvije decenije, potpisan je u srijedu u Washingtonu, no njegova je provedba dovedena u pitanje za manje od 24 sata. Predsjednik Donald Trump jučer je iznenada postavio novi uvjet za dogovor, čime ga je praktično srušio samo dan nakon sklapanja, piše CNN.

Svečanost potpisivanja u sjedištu Ministarstva energetike u srijedu poslijepodne trebala je biti kruna dugogodišnjih napora. U dvorani su bile istaknute američke i saudijske zastave, a za stolom je sjedio ministar energetike Chris Wright. Njegov saudijski kolega pridružio se putem videoveze iz Rijada. Nakon višemjesečnih odgađanja, sporazum je konačno bio potpisan, a Saudijci su dobili većinu onoga što su tražili.

No, problemi su počeli gotovo odmah nakon objave. Jučer ujutro Trump je na društvenim mrežama objavio da sporazum ovisi o novom uvjetu: Saudijska Arabija mora pristupiti Abrahamovim sporazumima, inicijativi iz njegovog prvog mandata kojom je nekoliko arapskih zemalja normaliziralo odnose s Izraelom. Trump je ujedno demantovao da će sporazum dopustiti obogaćivanje uranija.

Brojne kritike

Prema izvoru upoznatom sa situacijom, predsjednik je bio ljutit zbog same objave dogovora jer ga Wright nije obavijestio da će ga predstaviti javnosti. Trumpovu frustraciju, navode izvori za CNN, dodatno su potaknule brojne kritike stručnjaka i konzervativnih medija. Među njima su bili skeptični prilozi na Fox Newsu, njegovom omiljenom kanalu, te uvodnik u Wall Street Journalu s pitanjem zašto je dogovor sklopljen bez sporazuma o normalizaciji, što je, kako su oba medija istakla, pokušavao postići i Joe Biden.

Iz Bijele kuće su tvrdili da je novi uvjet dugo bio Trumpov cilj i da ne bi trebao nikoga iznenaditi. Ipak, dva izvora bliska situaciji kažu da je to zateklo same nuklearne pregovarače u administraciji, za koje je uvjet o Abrahamovim sporazumima bio neočekivan.

Dok je trajala pomutnja, zvaničnici Bijele kuće krivili su kolege iz Ministarstva energetike. Jedan izvor navodi da je Bijela kuća tražila od Ministarstva da ne objavljuje sporazum u srijedu. No, Wright, za kojeg su se u Bijeloj kući i ranije žalili da previše djeluje na svoju ruku, ipak je nastavio s planom, koji je uključivao i intervju za Fox Business.

Neki Trumpovi saradnici smatraju da dogovor nije konačan jer Kongresu još nisu poslana potrebna pisma. Izvor dodaje da su predsjednik i mnogi njegovi viši saradnici bili bijesni zbog odluke o objavi dogovora.

Razlika civilnog i nuklearnog programa

"Energetski tim predsjednika Trumpa u potpunosti je usklađen i uvijek je bio. Civilni nuklearni sporazum o kojem se pregovara između SAD-a i Saudijske Arabije uvjetovan je pristupanjem Saudijske Arabije uspješnim Abrahamovim sporazumima, što će pomoći u postizanju istinskog mira na Bliskom istoku", izjavila je portparolka Bijele kuće Taylor Rogers.

Ministarstvo energetike pak je naglasilo svoju tijesnu koordinaciju s Bijelom kućom. "To su lažne vijesti. Ministarstvo energetike tijesno je koordiniralo pregovore i objavu ovih sporazuma s Bijelom kućom i State Departmentom. Svaka tvrdnja koja sugerira suprotno je lažna", rekao je sekretar za štampu Ben Dietderich. Dodao je da sporazum i Abrahamovi sporazumi "ostvaruju zajednički cilj – postizanje trajnog mira kroz trgovinu, a ne sukob".

Bijela kuća bila je dodatno nezadovoljna kada su na konferenciji za medije u četvrtak dominirala pitanja o tom dogovoru. Karoline Leavitt istakla je da je Trump "glavni pregovarač" kada su je novinari pitali zašto novi uvjet nije bio dio objave u srijedu.

Trumpova objava na mreži Truth Social u četvrtak ujutro zatekla je i Saudijce. Za njih je nuklearni sporazum, koji nije uključivao zahtjev za normalizaciju, bio veliki uspjeh. Taj dogovor dopustio bi obogaćivanje uranija na saudijskom tlu nakon ispunjenja određenih uvjeta, ali bi istovremeno ograničio mogućnost UN-ove agencije da nadzire sumnjiva tajna nuklearna postrojenja. CNN je zatražio komentar od saudijske ambasade.

Neočekivani obrat

Ovaj potez predstavlja iznenadni zaokret u višegodišnjim diplomatskim naporima. Gotovo dvije decenije nakon što su SAD i Saudijska Arabija prvi put najavile namjeru saradnje na nuklearnoj energiji, zemlje su u oktobru prošle godine postigle privremeni dogovor. Tada su Wright i njegov saudijski kolega dali zajedničku izjavu.

Trumpova administracija ubrzo je nakon toga poslala izvještaj Kongresu jer sporazum nije zahtijevao od Saudijaca potpisivanje standardnog "Dodatnog protokola" s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju. No, nakon te prve obavijesti Kongresu, dogovor je mjesecima stajao bez Trumpovog odobrenja. Izvori su to odgađanje pripisali zabrinutosti zbog rata u Iranu i strahu da bi Kongres mogao odbiti sporazume.

Zvaničnici Ministarstva energetike vjerovali su da su krajem prošle sedmice dobili Trumpov blagoslov, pa je ministarstvo pokrenulo dugo planiranu medijsku kampanju. Wall Street Journal prvi je izvijestio o odobrenju dogovora u utorak navečer. Drugi izvor napominje da je Trump možda odobrio "privremeni" dogovor, ali to nije bilo zeleno svjetlo za finalizaciju ili objavu. Prve reakcije stručnjaka na objavljene uvjete bile su uglavnom negativne. Stručnjaci za nuklearno razoružanje bili su uznemireni odredbom o obogaćivanju uranija, kao i nedostatkom obaveze prema strožijim sigurnosnim mjerama Dodatnog protokola.

Saudijski uvjeti

Zagovornici su se pak usmjerili na komercijalnu korist i stratešku računicu. Njihov je argument da Saudijci žele nuklearni program pod svojim uvjetima, a SAD bi im trebao biti partner kako bi zadržao utjecaj nad saudijskim sigurnosnim praksama, jer će u suprotnom uskočiti Kina ili Rusija.

Kritike isprva nisu pokolebale administraciju, koja je tvrdila da sporazum i njegovi bilateralni zaštitni mehanizmi "poštuju najviše standarde nuklearne sigurnosti i neširenja oružja". Ministarstvo energetike nastavilo je s planom i održalo svečano potpisivanje u srijedu.

Nakon što se situacija promijenila sljedećeg jutra, mnogi bliski administraciji odmah su posumnjali na kasnu intervenciju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, čije je nepovjerenje prema saudijskom nuklearnom programu dobro poznato. Izrael, koji posjeduje nuklearno oružje, protivi se bilo kakvim dogovorima koji bi arapskim zemljama mogli omogućiti izradu nuklearne bombe.

Dva izraelska izvora rekla su za CNN da se Netanyahu nadao utjecati na dogovor. Jedan od njih dodao je da je premijer namjeravao potaknuti Trumpa da kao dio sporazuma uključi normalizaciju odnosa s Rijadom, ili barem napredak prema njoj. Ipak, Bijela kuća je kasnije saopćila da Trump i Netanyahu nisu razgovarali. "Koliko mi je poznato, nisu", rekla je Leavitt novinarima i dodala da je Trump jednostavno ponovio svoj dugogodišnji stav o potrebi da Rijad normalizira odnose s Izraelom.

Uloga konzervativnih medija

Izvještavanje konzervativnih medija pokazalo se presudnim za predsjednikovu odluku da blokira sporazum u sadašnjem obliku, tvrde osobe upućene u događaje.

"Ovaj dogovor potječe iz Bidenove administracije, koja je nuklearnu saradnju nudila kao nagradu ako se Saudijci pridruže Abrahamovim sporazumima", napisalo je u četvrtak uredništvo Wall Street Journala, koje je često skeptično prema Trumpu. "Rijad se odupirao tom pritisku, ali nagrada mu sada ipak stiže od Trumpove administracije. Treba se nadati da su Saudijci ponudili nešto više."

Fox News je u jutarnjem programu također izrazio sličnu sumnju. Voditelj Brian Kilmeade nazvao je dogovor "iznenađenjem" i napomenuo da se o takvom aranžmanu razmišljalo još tokom Bidenove vlasti.

"Tokom Bidenovih godina govorili su da će razmisliti o tome, ali su prvo tražili potpisivanje Abrahamovih sporazuma", rekao je Kilmeade. Djelovao je zbunjeno jer se princ Muhamed bin Salman puno bolje slaže s Trumpom nego s njegovim prethodnikom.

Pitanje odnosa s Izraelom

Druga voditeljica Foxa, Kayleigh McEnany, koja je bila portparolka u Trumpovom prvom mandatu, također se zapitala zašto je normalizacija odnosa izostavljena. "Kada sam odlazila iz prve Trumpove administracije, rečeno mi je da smo prilično blizu normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije", rekla je.

Zvaničnici Bidenove administracije doista su radili na tim naporima i vodili intenzivne pregovore o parametrima civilnog nuklearnog dogovora koji bi pratio objavu o normalizaciji odnosa s Izraelom. No, teroristički napadi Hamasa 7. oktobra 2023. zaustavili su taj napredak. Zbog izraelskog odgovora, koji je u arapskom svijetu doživljen kao nerazmjeran, pregovarači iz Bidenove ere počeli su tražiti manje ambiciozan nuklearni dogovor, ali sporazum nikada nije postignut.

Od tada je princ Muhamed jasno davao do znanja da ne može pristati na diplomatske veze s Izraelom bez održivog puta prema palestinskoj državi. Unatoč tome, Trump je ponovno nametnuo taj uvjet u objavi na društvenim mrežama u 7:52 ujutro, samo nekoliko minuta nakon što je panel na Foxu raspravljao o tom pitanju.

Leavitt je kasnije tog jutra izjavila da Trump nije razgovarao s moćnim prijestolonasljednikom, de facto vođom kraljevstva, u satima prije ili nakon iznenadne objave novih uvjeta. Sugerisala je da ti uvjeti ne bi trebali biti iznenađenje. "Predsjednik je o tome izravno razgovarao sa Saudijcima u brojnim ranijim prilikama, a administracija će te razgovore nastaviti", rekla je.