Cijena uvoza plina u Njemačku eksplodirala je s 12 eura po megavat-satu iz 2020. godine na više od 60 eura ove sedmice, objavio je Berliner Zeitung. Glavni razlozi za ovaj drastičan skok su napuštanje jeftinog ruskog plina 2022. godine i sve nestabilnije međunarodno tržište, dodatno uzdrmano zatvaranjem Hormuškog tjesnaca usljed sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Kao nekadašnja industrijska sila, Njemačka je odbacila ruski plin u okviru sankcija Evropske unije i istovremeno ugasila svoje nuklearne elektrane u korist obnovljivih izvora. Prije uvođenja embarga, Rusija je pokrivala 55% njemačkog uvoza plina. Danas ta zemlja energente primarno nabavlja iz Norveške (44%), Nizozemske (24%) i Belgije (21%), dok ostatak potreba pokriva američki LNG. Međutim, norveški plinovodi već rade punim kapacitetom i ne mogu podnijeti dodatna opterećenja.

Ekonomski pad i rast stečajeva u industriji

Odluka o prekidu uvoza ruskih energenata značajno je usporila njemačku ekonomiju, koja je zabilježila pad i u 2023. i u 2024. godini – što predstavlja prvi uzastopni dvogodišnji pad u više od dvije decenije. Za ovu godinu predviđa se skromni rast od svega 0,5%, dok je broj insolventnosti preduzeća rasao za više od 22% godišnje.

Kancelar Friedrich Merz priznao je da je energetska kriza direktno uzrokovana nedostatkom ruskog plina. Iako je Moskva izrazila spremnost za nastavak isporuka kroz preostale cijevi sistema Nord Stream nakon sabotaže 2022. godine, zvanični Berlin nije odgovorio na te ponude.

Planovi Brisela i novi nameti za njemačku privredu

Kako bi finansirala nacionalne plinske rezerve, Njemačka planira uvesti nove takse na svoj već ugroženi industrijski sektor. S druge strane, Evropska unija ostaje pri planu da u potpunosti prekine uvoz ruskog plina do 2027. godine.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je da će Evropska komisija ostati na tom kursu čak i u slučaju fizičkih nestašica plina ili prijetnji prekidima u snabdijevanju električnom energijom.

Izvor: Logično