Selo Briševo kod Prijedora mjesto je najmasovnijeg stradanja bosanskih Hrvata u jednom danu tokom agresije na BiH.

U ovom mjestu srpske snage 24. i 25. jula 1992. godine ubili su 61 mještanina Hrvata. Napad su izveli pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade Vojske Republike Srpske.

Ubijene su čitave porodice Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero… Najmlađa žrtva bio je 16-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Prije ubistva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, ušiju, te drugim neopisivim načinima mučenja…

Prema izjavama preživjelih, zločinci su žrtve tukli do smrti, presijecali im noževima tetive na nogama i rukama, trgali im s tijela komade tkiva, parali trbuhe, odsijecali nosove, uši i spolne organe, lomili rebra, klali i ubijali ih krampovima i drvenim toljagama.

Sadistička iživljavanja nad muškarcima morale su gledati žene (njihove supruge, majke, sestre).



Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je u martu 2024. godine optužnicu protiv Veljka Brajića, Slobodana Taranjca, Ranka Kaurina, Branka Dženopoljca i Draška Topića za zločine počinjene 1992. u Briševu kod Prijedora.

Njih petorica se terete da su krajem jula 1992. godine planirali i učestvovali u oružanom topničkom i pješadijskom napadu na nebranjeno selo Briševo, nastanjeno uglavnom civilnim stanovništvom hrvatske nacionalnosti, i okolna mjesta u blizini Prijedora.



Tom prilikom je u samo nekoliko sati ubijena 61 žrtva, među kojima je najmlađi bio dječak od 16 godina, a najstarija žrtva imala je 81 godinu, kao i jedna maloljetna žrtva bošnjačke nacionalnosti.

Tijela većeg broja žrtava su pronađena, ekshumirana i identificirana uglavnom tokom 1997., 1998., i 2001. godine. U Briševu je 1991. godine živjelo ukupno 405 stanovnika (od čega 370 Hrvata i 7 Srba), a danas je pusto.

(Vijesti.ba)