Piers Morgan u jednoj od epizoda dokumentarne serije “Serial Killer with Piers Morgan” razgovarao je s Markom Riebeom, osuđenim ubojicom koji je godinama intrigirao američku javnost. Riebe je osuđen za jedno ubojstvo, ali je više puta priznao otmicu i ubojstvo 13 mladih žena uz obalu Floride.

Kasnije je, međutim, povukao svoja priznanja. Upravo zato njegov slučaj i dalje izaziva nelagodu: formalno je osuđen za jedan zločin, dok ga policija povezuje s puno širim nizom nestanaka i ubojstava. Morgan se u seriji susreće s osuđenim ubojicama iza rešetaka i pokušava razgovarati o njihovim zločinima, motivima i proturječjima u njihovim iskazima.

Slučaj Marka Riebea posebno je uznemirujuć upravo zbog njegovih navodnih priznanja. Riebe je bio osuđen za jedno ubojstvo, ali je priznao otmicu i ubojstvo još 12 žena, prije nego što je kasnije sve povukao. U razgovoru s Morganom, kako navodi isti izvor, Riebe je postajao vidno uznemiren i u jednom trenutku prijetio da će prekinuti intervju.

Riebeova priča posebno je problematična

Ovakvi slučajevi pokazuju koliko je tanka granica između sudski dokazanih činjenica, policijskih sumnji i medijske fascinacije serijskim ubojicama. FBI-jeva definicija serijskog ubojstva govori o nezakonitom ubojstvu dvije ili više žrtava od istog počinitelja u odvojenim događajima, no u praksi je svaki takav slučaj složeniji od same definicije.

Riebeova priča posebno je problematična jer se u njoj isprepliću priznanja, povlačenja priznanja i obitelji žrtava koje desetljećima traže odgovore. U sudskim dokumentima Floride spominje se njegovo suđenje za ubojstvo Donne Callahan, slučaj koji se često povezuje s njegovim imenom.

Dokumentarci poput ovoga privlače golemu pažnju jer gledateljima nude rijedak pogled u zatvorsku sobu za razgovore i susret licem u lice s osobama koje se povezuju s najtežim zločinima. No istodobno otvaraju i neugodno pitanje: gledamo li takve priče zbog razumijevanja zločina ili zbog mračne znatiželje?

Kakvi su ljudi koji rade ovakve zločine?

Ljudi koji počine ovakve zločine najčešće se ne mogu objasniti jednom jednostavnom etiketom. Stručnjaci upozoravaju da nije svaki serijski ubojica “lud” u klasičnom smislu, niti svaki ima isti motiv. FBI stručnjaci pisali su knjige o serijskim ubojstvima te su naveli da motivi mogu biti različiti, od potrebe za kontrolom i moći do bijesa, seksualnog nasilja, koristi ili osjećaja uzbuđenja.

Kod dijela takvih počinitelja spominju se psihopatske i antisocijalne crte ličnosti, poput nedostatka empatije, manipulativnosti, impulzivnosti i kršenja prava drugih ljudi. No važno je naglasiti da sama dijagnoza ili osobina ne znači da će netko postati nasilan zločinac. Antisocijalni poremećaj ličnosti povezuje se s dugotrajnim obrascem nepoštivanja prava drugih, ali nasilno ponašanje ovisi o nizu dodatnih čimbenika.

Upravo zato stručnjaci takve slučajeve promatraju kroz kombinaciju osobnosti, ranih iskustava, kontrole impulsa, okolnosti i prilike. Najopasnije kod takvih počinitelja često nije samo nasilje, nego sposobnost da dugo prikrivaju stvarnu narav, manipuliraju okolinom i djeluju “normalno” dok iza sebe ostavljaju živote žrtava i obitelji koje godinama traže odgovore.