Sjedinjene Američke Države razmatraju novi zakon o oštrijim sankcijama Rusiji, uključujući i države koje iz ove zemlje kupuju gas, poput BiH, a iz State Departmenta su za Detektor naveli da Južna interkonekcija treba biti prioritet i da će pažljivo pratiti one koji “daju prednost političkoj dobiti i zavisnosti od ruske energije u odnosu na energetsku sigurnost”.

Iz Ureda za odnose s javnošću američkog State Departmenta naveli su da su SAD posvećene partnerstvu s BiH u cilju diversifikacije njenog energetskog sektora i donošenja prosperiteta svim njenim građanima, piše Detektor.

U odgovoru su dodali da će gasovod Južna interkonekcija, koji je bio prioritet Vlade SAD-a tokom posljednje tri administracije, proširiti i diversifikovati energetski sektor BiH, dajući državi veću kontrolu nad snabdijevanjem energijom kroz obezbjeđivanje pristupa prirodnom gasu zasnovano na tržišnim uslovima i smanjenje zavisnosti od jedinog, nepouzdanog izvora.

“Izvoz energenata iz SAD-a centralni je stub naše ekonomske saradnje sa evropskim partnerima”, naveli su u odgovoru.

Prema njihovim riječima, SAD imaju resurse da podrže napore Evrope da se oslobodi zavisnosti od ruske energije i podstakne ekonomski rast. Američke kompanije su pouzdani partneri i spremne su da preuzmu inicijativu čak i onda kada drugi to nisu.

“Pažljivo ćemo pratiti one koji daju prednost političkoj dobiti i zavisnosti od ruske energije u odnosu na energetsku sigurnost”, dodali su iz Ureda.

Bosna i Hercegovina trenutno sav gas uvozi iz Rusije. BiH i Hrvatska potpisale su u aprilu ove godine međudržavni sporazum Južna interkonekcija o izgradnji plinovoda. Projekt ima za cilj diversifikaciju pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom, kao i jačanje sigurnosti opskrbe u Bosni i Hercegovini, koja se trenutno snabdijeva gasom iz jednog pravca.

Tokom 2025. godine odlučeno je da će Južnu interkonekciju raditi firma “BH Gas”, ali je naknadno zakon promijenjen pa je taj zadatak dobila američka kompanija “AAFS”, što je u javnosti otvorilo pitanje transparentnosti ugovora i procesa, o čemu je Detektor ranije pisao.

Vijeće ministara će na sjednici zakazanoj za četvrtak, 30. juli, po prvi put razmatrati nacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji.

U SAD-u se trenutno razmatra zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. koji je predložio senator Lindsey Graham, a podržao predsjednik SAD-a Donald Trump, a koji je usmjeren na rusku ratnu ekonomiju i uključuje, između ostalog, carinu od 500 posto na uvoz iz zemalja koje trguju ruskom energijom, blokade viza i imovine za rukovodstvo.

Zakon je trenutno usmjeren na globalne energetske gigante i partnere Rusije, a ekonomski stručnjak Igor Gavran za Detektor navodi da su ekonomske veze Bosne i Hercegovine sa SAD-om minimalne, te da bilo kakve sankcije imaju malo ili nimalo direktnog učinka na našu zemlju.

“U prošlosti bi američke sankcije imale negativan uticaj na reputaciju i povjerenje partnera iz trećih zemalja, ali obzirom na ponašanje aktuelne američke administracije, to više nije tako”, naveo je Gavran.

Prema njegovim riječima, BiH nema alternativnih izvora za uvoz plina osim Ruske Federacije. Gavran navodi da je to trenutno najpouzdaniji i najjeftiniji izvor i da prekid uvoza ruskog plina nije opcija.

“Uvoz obavlja samo jedna kompanija – ‘Energoinvest’ – i jedino oni bi eventualno mogli imati neke teorijske sankcije, ali ako ne posluju sa SAD-om, nisam siguran da i na njih mogu imati ikakvog efekta”, kazao je Gavran.

Adnan Huskić, profesor s Političkih nauka i međunarodnih odnosa Sarajevske škole nauke i tehnologije (SSST), za Detektor je rekao da ne bi bio prvi put da se sankcije koje se uvode u svrhu targetiranja nekih drugih većih aktera na određeni način prenesu na BiH.

Huskić je dodao da je nesporno da bi ovim sankcijama Srbija bila zahvaćena snažnije zbog neriješene situacije sa “Naftnom industrijom Srbije”, ali što pokazuje, s druge strane, da su Amerikanci još uvijek spremni da pregovaraju i razgovaraju o njihovom odlaganju.

Huskić je kazao da procjenjuje da će usvajanje ovog zakona direktno ubrzati procese u vezi s Južnom interkonekcijom i sve što je potrebno za taj projekt, s obzirom da još ništa nije urađeno od usvajanja Zakona o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH.

“Ne vidim da bi, recimo, moglo ili trebalo Bosnu i Hercegovinu da košta, izvan onoga što je plan Evropske unije bio, a to je taj phase out ruskog gasa koji se treba desiti 2028. godine”, dodao je Huskić.

Prema njegovom mišljenju, svi rokovi i paketi sankcija su ipak podložni promjenama.

“Dok ne vidimo kakve se stvari dešavaju, teško je procijeniti šta bi zaista konkretni efekti mogli biti na BiH vezano za našu povezanost ili našu ovisnost o ruskom gasu”, kazao je Huskić.