Federalno ministarstvo trgovine objavilo je analizu fiskalnog prometa u općinama Federacije Bosne i Hercegovine uz entitetsku liniju. Prema službenim podacima, sve obuhvaćene općine zabilježile su realni rast prometa, uprkos tvrdnjama da je neradna nedjelja dovela do preusmjeravanja potrošnje u entitet RS.

Analizom Federalnog ministarstva trgovine obuhvaćeni su Tešanj, Gračanica, Doboj Istok, Doboj Jug, Gradačac, Novi Grad Sarajevo, Trnovo i Srebrenik, piše Fokus.ba.

Ministarstvo je uporedilo fiskalni promet ostvaren u prvom polugodištu 2024. i istom periodu 2026. godine. Prilikom izračunavanja realnog rasta uzeta je u obzir prosječna stopa inflacije od 3,35 posto.

Najveći rast u Doboj Jugu

Prema podacima Ministarstva, svih osam analiziranih općina ostvarilo je nominalni i realni rast fiskalnog prometa.

Najveći realni rast zabilježen je u Doboj Jugu, gdje je promet povećan za 29,35 posto. Slijedi Doboj Istok s rastom od 20,51 posto.

Gračanica je ostvarila realni rast od 11,67 posto, a Srebrenik od 10,40 posto. U Trnovu je promet povećan za 9,23 posto, dok je Gradačac zabilježio rast od 5,14 posto.

Najmanji realni rast zabilježen je u Novom Gradu Sarajevo, gdje je iznosio 1,20 posto, te u Tešnju sa 1,04 posto.

Nominalni rast fiskalnog prometa kretao se od 4,39 posto u Tešnju do 32,70 posto u Doboj Jugu.

Iz Ministarstva ističu da rast bilježe upravo općine uz entitetsku liniju, koje se najčešće spominju u tvrdnjama o preusmjeravanju kupovine u entitet RS.

Podaci ne potvrđuju odljev

Analiza je objavljena kao odgovor na višemjesečne tvrdnje da je uvođenje neradne nedjelje izazvalo masovno preusmjeravanje potrošnje iz Federacije Bosne i Hercegovine u entitet RS.

Federalno ministarstvo trgovine navodi da takve tvrdnje ne potvrđuje nijedan službeni fiskalni pokazatelj.

Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, trgovinska aktivnost nastavila je rasti u svim obuhvaćenim općinama, dok su Doboj Jug, Doboj Istok, Gračanica i Srebrenik ostvarili dvoznamenkasti realni rast.

Iz Ministarstva su poručili da će privrednu politiku i dalje zasnivati na službenim fiskalnim pokazateljima i objektivnim ekonomskim analizama.