Dron je pogodio američki tanker za plin u egipatskoj luci Damijeta, a vatra se proširila i na drugi brod dok vlasti šute o stvarnom uzroku.

Ovaj incident nije samo još jedan u nizu, već je to jasan signal da su jeftini leteći i plutajući dronovi postali oružje koje ne poznaje granice, a anonimni napadi više nisu stvar naučne fantastike nego svakodnevice o kojoj se premalo govori, piše Logično.

Tihi udar na civilne brodove

Britanska pomorska sigurnosna kompanija Ambrey potvrdila je da je dron pogodio plutajuću jedinicu za skladištenje plina Energos Winter, koja je u vlasništvu američke kompanije Energos Infrastructure, dok njezinim operativnim poslovima upravlja Wilhelmsen Ship Management. Požar koji je uslijedio brzo se proširio na obližnji brod Gaslog Salem, a egipatsko Ministarstvo nafte stiglo je potvrditi tek da je požar izbio i da je stavljen pod kontrolu, ali je izbjeglo spomenuti dron.

Tri izvora upoznata s događajem tvrde kako je upravo dron bio okidač cijelog incidenta, što je potvrda da se ratna prijetnja preselila s bojišta na civilne brodove i luke diljem svijeta, a odgovornost za napad zasad niko nije preuzeo.

Nevidljivi napadači i jeftino oružje

Upravo ta anonimnost čini dronove najopasnijim oružjem današnjice, jer napadač može ostati potpuno nevidljiv i nekažnjiv, a meta može biti bilo koji brod, bilo koja luka ili bilo koja kopnena tačka na planeti.

Dronovi koji lete, oni koji plivaju na površini i oni koji vrebaju ispod vode s podmornica postali su tihe ubice koje ne koštaju puno, a donose neizmjernu štetu i strah. Proteklih 50 godina teroristički napadi često su bili pripisivani raznim skupinama, no velika je vjerovatnoća da su mnoge od tih akcija bile vođene ili inspirisane od strane tajnih službi koje su željele uzburkati javnost i stvoriti atmosferu nesigurnosti. Danas, međutim, više ne trebamo složene operacije, dovoljan je jedan jeftini dron s eksplozivom koji se može kupiti na crnom tržištu ili složiti od dijelova s interneta.

Nova geopolitička stvarnost

Geopolitička karta svijeta polako ali sigurno se mijenja pred našim očima, a ratovi više neće biti vođeni na način na koji smo navikli gledajući vijesti iz prošlih stoljeća.

Niti jedna zemlja, pa ni ona s najjačom vojnom silom, više nije sigurna jer dronovi ne poznaju granice i ne zaustavljaju ih zidovi ili ograde, a svaki grad ili luka mogu postati front bez ikakve najave. Egipatska luka Damijeta nije ratna zona, to je mirno mjesto gdje se odvija trgovina plinom, no dron je upravo tamo pokazao koliko smo ranjivi i koliko malo treba da se izazove kaos i panika. Vatra na dva tankera brzo je stavljena pod kontrolu, ali strah koji je ostao u glavama pomoraca i lučkih radnika ostat će puno duže od dima koji se digao iznad Nila.

Šutnja država o prijetnji koja raste

Ministar nafte Karim Badavi stigao je na mjesto incidenta lično nadzirati sanaciju, a hitne službe odradile su svoj posao profesionalno, no ono što izjave za javnost izostavljaju jest ključna istina o prirodi napada.

Egipatsko ministarstvo spominje požar i redovne postupke, ali šuti o dronu, dok britanska kompanija Ambrey ne ostavlja mnogo prostora za dvojbu kada govori o početnoj procjeni incidenta. Upravo ta šutnja o stvarnom uzroku pokazuje koliko su države nespremne suočiti se s novom stvarnošću u kojoj dronovi postaju glavno oružje asimetričnih sukoba, a stare sigurnosne doktrine više ne vrijede. Energos Winter kapaciteta 138.250 kubnih metara plina samo je jedan u nizu tankera koji plove svjetskim morima, a pitanje koje se nameće glasi koliko sličnih plovećih meta vreba na valu bez odgovarajuće zaštite od ovakvih prijetnji.

Ko zna koliko dronova već sada leži na dnu mora ili se skrivaju na obalama raznih zemalja, čekajući samo signal za pokretanje napada koji bi mogao pokrenuti lančanu reakciju globalnih razmjera. Tajna je tajna i niko neće otkriti stvarne brojke, no ono što je sigurno jest da su te naprave sveprisutne i da ih svaki dan ima sve više, kako u vojnim tako i u civilnim svrhama, a njihova laka dostupnost čini ih savršenim alatom za anonimno nasilje.

Dronovi koje prenose podmornice i ratni brodovi mogu se aktivirati u bilo kojem trenutku i na bilo kojoj lokaciji, čime svaka tačka na Zemlji postaje potencijalna meta, a odgovor na napad gotovo je nemoguć jer se napadač nalazi na sigurnoj udaljenosti. Istina o kojoj svi šute jest da smo ušli u eru u kojoj je sigurnost postala iluzija, a dronovi su ključ koji tu iluziju razbija u komadiće brže nego što možemo izgovoriti riječ opasnost.

Budućnost bez pravila i bojišnica

Kada pogledamo u budućnost, nameće se slika svijeta u kojem tradicionalne vojske gube monopol nad nasiljem, a pojedinci ili male grupe mogu izazvati jednaku paniku kao i cijele države.

Više neće biti jasnih bojišnica i uniformisanih neprijatelja, već će sukob biti posvuda i nigdje, a svaki prolaznik, svaki tanker i svaki grad mogu postati meta bez ikakvog upozorenja. Ratovi će se voditi putem ekrana i daljinskih upravljača, a ljudske žrtve i materijalna šteta bit će samo statistika koja se broji u hiljadama, dok će pravi uzrok često ostati nepoznat ili zataškan. Ono što nas čeka nije samo tehnološka revolucija, već potpuna promjena geopolitičke slike u kojoj će moć biti u rukama onih koji najbolje vladaju dronovima, a ne onih koji imaju najveći broj vojnika ili najviše naftnih polja.

Ekonomske posljedice i globalna nestabilnost

Dron koji je pogodio američki tanker u Egiptu samo je prvi u nizu udaraca koji će potresti naftnu i plinsku industriju, a time i cjelokupno svjetsko gospodarstvo, jer kada tankeri postanu meta, cijene energije skaču, a trgovina zastaje.

Naftni ministar Karim Badavi lično je nadzirao sanaciju, ali njegova prisutnost ne može umiriti strahove koji su se proširili među lučkim radnicima i pomorcima koji svakodnevno ulažu svoje živote u nesigurne vode. Sada kada je jasno da dronovi mogu udariti u bilo kojem trenutku, pitanje je koliko će brzo osiguravajuće kuće podići premije i koliko će brodara odustati od plovidbe određenim rutama, što će dodatno poskupiti robu i usporiti globalnu trgovinu. Stara pravila rata više ne vrijede, a mi smo svjedoci rođenja novog doba u kojem je anonimni napad postao najmoćnije oružje, a jedina sigurnost je ona koju sami sebi možemo pružiti budnošću i prilagodbom novonastaloj situaciji.

Zaključak: Ko će biti sljedeći?

Vladini dužnosnici i vojni stratezi širom svijeta sada su prisiljeni razmišljati o obrani od dronova na način na koji do sada nisu, jer više nema jasnih linija na karti niti sigurnih zona iza kojih se možemo sakriti.

Svaka zemlja, bez obzira na svoju vojnu moć, postaje potencijalni front, a terorizam dobiva sasvim novo lice jer se više ne treba infiltrirati ili krasti oružje, samo treba kupiti dron preko interneta. Misterija koja nas okruguje sve je veća, a turbulentna vremena koja dolaze obećavaju da niti jedan day neće biti dosadan, ali nažalost ni siguran.

Na kraju krajeva, pravo pitanje nije ko je lansirao dron na tanker u Egiptu, već ko će biti sljedeći i koliko smo spremni suočiti se s novom stvarnošću koja je već zakucala na naša vrata, a mi smo je odlučili ignorirati sve dok nam ne zapali tanker u vlastitoj luci.