Ukrajinski napad na iranski brod u Kaspijskom jezeru otvorio je novo poglavlje u ispreplitanju dva najveća aktuelna sukoba – rata u Ukrajini i napetosti između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.

Dok Teheran prijeti odmazdom, vojni analitičari smatraju da je Kijev ovim potezom želio poslati poruku ne samo Rusiji, već i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Iran tvrdi da je u napadu poginuo jedan mornar, dok je drugi ranjen. Ukrajina, s druge strane, navodi da je meta bio brod koji je prevozio vojne komponente iz Irana u Rusiju.

Kaspijsko jezero okružuje pet država, među kojima su Rusija i Iran. Zbog blokade iranskih luka u Perzijskom i Omanskom zaljevu, ono je posljednjih mjeseci postalo jedna od ključnih trgovačkih ruta između Moskve i Teherana.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je napadnuti brod prevozio dijelove za dronove i projektile namijenjene ruskoj vojsci. Iran to odlučno negira i tvrdi da je riječ isključivo o civilnom plovilu bez vojnog tereta.

Kako piše The Independent u svojoj analizi, ovo nije prvi takav napad. Još u augustu 2024. godine Ukrajina je u Kaspijskom jezeru uništila teretni brod za koji se tvrdilo da je prevozio komponente za dronove Shahed-136 i drugo iransko naoružanje.

Bivši oficir britanske vojske i vojni analitičar Hamish de Bretton-Gordon smatra da je posljednji ukrajinski napad prije svega bio politička poruka Vašingtonu.

- Ukrajina pokušava pokazati Trumpu da Rusija pomaže Iranu. Istovremeno demonstrira da može spriječiti tu saradnju i pomoći u rješavanju Trumpovog problema s Iranom, ali zauzvrat očekuje veću američku pomoć Ukrajini - rekao je za The Independent.

Prema njegovoj ocjeni, napad izveden gotovo 800 kilometara od Kijeva pokazuje da Ukrajina raspolaže sposobnostima za djelovanje duboko iza ruskih logističkih linija.

Takvu procjenu dodatno potkrepljuje i nedavna izjava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je optužio Rusiju da Iranu dostavlja satelitske podatke o američkim vojnim bazama i državama Perzijskog zaljeva. Zelenski je pritom ponudio Vašingtonu pristup tim obavještajnim informacijama, što analitičari vide kao pokušaj jačanja američke podrške Kijevu.

Ne dijele svi stručnjaci mišljenje da Ukrajina otvara novu frontu protiv Irana.

Natia Seskuria, stručnjakinja za rusku i euroazijsku sigurnost, smatra da je napad u potpunosti u skladu s dosadašnjom ukrajinskom strategijom.

- Ključni strateški cilj jeste prekinuti dotok iranske vojne pomoći Rusiji i dodatno opteretiti logističke mreže koje Moskvi omogućavaju nastavak rata - istakla je.

Njena analiza dolazi u trenutku kada je, nakon sastanka Zelenskog i Trumpa u Vašngtonu, objavljeno da će SAD odobriti Ukrajini licencu za proizvodnju sistema Patriot, što je jedan od dugogodišnjih zahtjeva Kijeva.

Iranski ambasador u Rusiji Kazem Džalali pozvao je Moskvu da odgovori na ukrajinski napad, nazvavši Rusiju "prijateljskom državom" i poručivši da incident zaslužuje "ozbiljan odgovor".

Međutim, vojni stručnjaci sumnjaju da bi Teheran zaista krenuo u direktan napad na Ukrajinu.

Hamish de Bretton-Gordon smatra da Iran u tome ne bi imao nikakvu stratešku korist te da bi takva operacija bila izuzetno složena.

Slično ocjenjuje i Sidharth Kaushal iz britanskog Kraljevskog instituta za odbrambene studije (RUSI). Prema njegovim riječima, Iran raspolaže balističkim projektilima poput Shahaba-3 i Khorramshahra-4 koji mogu dosegnuti dijelove Ukrajine.

"Neki projektili kraćeg deklarisanog dometa također bi mogli dosegnuti Ukrajinu ako nose lakšu bojevu glavu. Međutim, Iran nema krstareće projektile koji mogu preći toliku udaljenost, a isto vrijedi i za bespilotne letjelice tipa Shahed", rekao je.

Kaushal ipak procjenjuje da Teheran neće riskirati širenje sukoba.

- Sumnjam da su Iranci spremni trošiti projektile iz arsenala koji im je važan, brojčano ograničen i teško nadoknadiv, samo kako bi otvorili još jednu frontu. Mislim da će napad u Kaspijskom jezeru prihvatiti kao cijenu poslovanja - zaključio je.